U tisku knjiga Općina Cestica Naselja i stanovništvo

Na 452 stranice brojni podaci o Općini, naseljima, župi Natkrižovljan i Križovljan...
Nakon više mjesečne pripreme 31. siječnja predan je u tisak materijal za knjigu „Općina Cestica Naselja i stanovništvo“, a istu će otisnuti Tiskara Sveti Ivan Zelina.
       Kako i sam naslov upućuje knjiga govori o stanovništvu i dvadeset naselja općine Cestica. U uvodnom dijelu prikazan je smještaj i položaj Hrvatske na karti Europe i općine Cestica u Republici Hrvatskoj i Varaždinskoj županiji, a prikazane su granice naselja sedamdesetih godina prošlog stoljeća i u najnovije doba, kao i pregled najznačajnijih prometnica u sadašnjem trenutku.    Kratki povijesni prikaz naselja proteže se od vremena dok je Hrvatska, pa i sadašnja naselja općine Cestica bila u sastavu Austro-Ugarske, a posebno poglavlje govori o izabranoj općinskoj strukturi vlasti u samostalnoj Republici Hrvatskoj, posebno za svako mandatno razdoblje od 1993. godine. Kulturno povijesna baština ponos je svake sredine pa je i tom poglavlju posvećena posebna pažnja, a kako su od graditeljske baštine najbolje sačuvana zdanja crkvene arhitekture slikovnim zapisom obuhvaćene su sve crkve, kapele, spomenici i raspela kao i dvorac Kriožovljangrad te javne zgrade novijeg i starijeg razdoblja. Od davnine je poznato da se za lakše snalaženje pojedinim kućama i zgradama dodjeljuju kućni brojevi, a pošto su naselja općine Cestica smještena na području pet katastarskih općina, pregled kućnih brojeva donesen je i po naseljima. Tako se npr. na području KO Radovec nalaze naselja Cestica, Križovljan Radovečki, Radovec, Radovec Polje, Otok Virje i Virje Križovljansko. Najviše kućnih brojeva, 379, dodijeljeno je zgradama u naselju Gornje Vratno gdje prema posljednjem popisu živi 1132 stanovnika, a odmah do nalazi se naselje Falinić Breg sa 106 stanovnika i 302 kućna broja (podaci o broju stanovnika odnose se na popis iz 2001. op ftalan) . Površnom analizom vidimo da u Gornjem Vratnu na jedan kućni broj dolazi 3 stanovnika, a u naselju Falinić Breg jedan stanovnik dolazi na tri kućna broja. No kad znademo da u naselju Falinić Breg prevladavaju uglavnom vinogradi u kojima su sagrađene i brojne vikendice i klijeti izrečeni podatak bit će razumljiv. Pregled kućnih brojeva prikazan je posebno i za svaku ulicu i naselje, a najveći broj ulica, parkova i trgova odnosi se na Babinec i Gornje Vratno, devet, s osam slijede Cestica, Radovec i Veliki Lovrečan, a naselja Vratno Otok i Falinić Breg, kao i naselja u župi Sveta Barbara, Jarki, Križanče, Malo Gradišće, Natkrižovljan i Selci Križovljanski nemaju posebne ulice već se sve kuće vode pod imenom naselja. Na području općine Cestica, popis 2001. godine, najviše stanovnika je s prezimenom Lazar, a te godine 5678 stanovnika bilo je raspoređeno na 460 prezimena, koja su u knjizi posebno navedena kao i broj osoba koje ga nose. Za svako naselje donesen je popis prezimena, a navedene godine bilo je evidentirano 1922 domaćinstva.
       Dio knjige posvećen je i župama kojima je sjedište na cestičkom području, župi Uzvišenja Svetog Križa Križovljan i župi Sveta Barbara Natkrižovljan, a tabelarno i s kraćim osvrtom navedeni su podaci o svim župnicima i kapelanima koji su djelovali u spomenutim župama, kao i podaci o svećenicima rođenim u tim župama. Zahvaljujući trudu autora i razumijevanju obitelji svećenika iznesenim podacima priložene su i fotografije. Za župu Sveta Barbara od vlč Bančića, a za župu Križovljan od župnika Pižete. Fotografijama su popraćeni i tekstovi o svećenicima rođenim u Župi Natkrižovljan, a kako je župa Križovljan dosta ranije osnovana uvrštene su tek fotografije svećenika Stjepana Petovara (Radovec 24. VII. 1879. – Lađevac kod Slunja 6. III. 1957.) i ostalih koji su mlađa godišta. Također od pet časnih sestara rođenih na području Općine Cestica objavljene su tek tri, pa će u narednom razdoblju u samostanima i obiteljima trebati potražiti one koje nedostaju. Dio tekstova posvećen je i službama i osoblju na pomoći u župi Križovljan, a odnose se na zvonare, orguljaše, crkvene zborove, kao i Djevojačko društvo Srca Isusova koje je aktivno radilo od 1920. do pedesetih godina prošlog stoljeća. Tu je i tekst o boravku nadbiskupa Stepinca na župama Sveta Brabara i Križovljan, kao i posjet dvorcu Križovljangrad, 1936. godine, a tu su priložene i fotografije snimljene za krizme kao i konjanici koji su mu priredili doček.
         Najveći dio knjige obuhvaća krštenike župe Križovljan u razdoblju od 1858. do 1895. godine, a koji se temelji na arhivskom gradivu Hrvatskog državnog arhiva u Varaždinu. Podatci o krštenicima korišteni su iz dviju knjiga. Prva je vođena na latinskom jeziku, a preneseni podatci o krštenim osobama odnose se na razdoblje od 1858. do 1877. godine. Drugi dio, razdoblje od 1878. do 1895. godine, pisan je na hrvatskome jeziku, a ukupno je obuhvaćeno 4334 (2114 + 2230) krštenika poredanih po abecednom redu za svaku godinu. Tu su i podaci o krstiteljima i kumovima, kao i adrese rođenja s kućnim brojem naselja, a u posebnim tabelama, za svako razdoblje, prikazana su imena dana krštenicima, kao i prezimena krštenih.
         Autor u pogovoru navodi: - S posebnim zanimanjem pratio sam rođenja i krštenja djece u prekodravskom naselju Lovrečan Otok, kao i u Križovljangradu. Tako je iz Lovrečan Otoka u razdoblju od 1858. do 1877. godine kršteno 7 djece, a poslije, u razdoblju do 1995. godine sveukupno troje. Prvi krštenik iz spomenutog naselja bio je Stjepan Galirać, sin Lovre i Rozalije rođ. Korotaj, rođen 19. kolovoza 1862., a istog dana ga je krstio župnik Mihael Baneković. Od 1878. do 1895. godine iz Križovljangrada je kršteno 34 djece što upućuje na zaključak da je uz vlastelinski dvorac u to doba bilo i naselje u kojem su živjele obitelji koje su bile zaposlene na imanju. Kao mjesto gdje su roditelji krštenika stanovali spominje se i Lugarija kod Drave.“
       Predgovor za knjigu napisao je prof Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu koji u uvodnom dijelu navodi: - Nakon Monografije objavljene 2005. g. općina Cestica dobiva još jedan vrijedan rad koji najvećim dijelom zahvaća prošlost, ali i sadašnjost ove općine smještene na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske. Rad Franje Talana „Općina Cestica – Naselja i stanovništvo“ rezultat je trajnog interesa za događaje i ljude na prostoru iz kojeg i sam potječe i u kojem i danas živi. Stoga je Franjo Talan i jedan od autora ranije spomenute Monografije, a koji se više od desetljeća predano bavi i tematikom žrtava II. Svjetskog rata i poraća na širem prostoru sjeverozapadne Hrvatske. Autorov interes za demografska pitanja jasno je izražen i u knjizi „Općina Cestica – Naselja i stanovništvo“., a u završnom dijelu je zapisao: - Povezujući prošlost i sadašnjost u živu i osmišljenu cjelinu, autor je stvorio vrijedan i zanimljiv rad, koristan kako profesionalnim povjesničarima, tako i svima onima koji žele tek nešto više saznati o prošlosti prostora na kojem žive.
       Knjiga „Općina Cestica Naselja i stanovništvo“ iz tiska izlazi u nakladi tvrtke Prekorje doo iz Križovljana Radovečkog, a uz Općinu Cestica doprinos uređivanju i tiskanju dali su i sponzori, kao i brojni pojedinci koji su posudili fotografije iz obiteljskog arhiva ili potrebne podatke.
      Knjiga je formata A-4, ( 22 x 30 cm), a otisnuta je na 452 stranice i ukoričena tvrdim koricama koje donosima na slijedeće dvije fotografije.