Križni put grobištima i stratištima Varaždinske biskupije

Biskup Josip Mrzljak služio misu u Otok Virju

I ove godine održan je u organizaciji Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Križni put grobištima i stratištima Varaždinske biskupije, a na kružni put dug oko 260 kilometara autobusom je iz  Čakovca krenulo 45 sudionika. Kod postaja su se molile meditacije križnog puta Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, a pobožnost je vodio vlč. Stjepan Šoštarić, župnik iz Belice. Po utvrđenom programu pobožnost je započela, ujutro u deset sati, u subotu 26. ožujka, molitvom prve postaje na Trgu Republike u Čakovcu kod spomen-zida poginulim i nestalim braniteljima Domovinskog rata iz Međimurja, a druga postaja bila je u prolazu zaštitnih bedema grada Zrinskih u Čakovcu. Potom je uslijedila molitva kod spomen-križa na grobištu “Ksajpa“ u Šenkovcu, a molitva treće i četvrte postaje bila je na grobištu Sep u Gornjem Hrašćanu. Iza podneva hodočasnici su došli do grobišta „Repova šuma“ u Štrigovi gdje je ujedno obilježena i 64 obljetnica stradanja tridesetak žrtava Udbinih likvidacija iz 1947. godine, a potom je sedma postaja održana kod spomen obilježja u Vratišincu, rodnoj župi po Nijemcima ubijenog križovljanskog župnika vlč. Ivana Mađarića. Kod obnovljene kapele u Držimurcu bila je osma postaja, a potom je uslijedilo putovanje do grobišta Leš u Kotoribi.

Nakon prelaska rijeke Drave hodočasnici su se uputili do spomen križa u naselju Čukovec kod Ludbrega gdje je u molitvi sudjelovala i najstarija sudionica, devedeset devetogodišnja Terezija Pavković, majka nekadašnje križovljanske učiteljice Cecilije, koja je nakon formiranja  OŠ Babinec i tu službovala. Jedan od najvećih logora poratnog stradanja Drugog svjetskog bio je stadion „Tivara“ u Varaždinu, te je i tu kod spomen ploče zapaljena svijeća i izmoljena molitva jedanaeste postaje, a 12 postaja „Isus umire na križu“ održana je kod spomen križa na najvećem grobištu Varaždinske biskupije, na grobištu Dravska šuma, gdje su se hodočasnicima priključili i Varaždinci. Na putu prema grobištu Pancerici, svijeće je zapaljena kod spomen križa u šumi Gaj u naselju Strmec Podravski, a molitva četrnaeste postaje bila je kod spomen križa na grobištu u Virje Otoku. Tu se molitvi priključio i mons. Josip Mrzljak, biskup Varaždinske biskupije, kao i brojni župljani križovljanske župe, stanovnici općine Cestica i naselja Otok Virje, a uz župnika Ivana Košića tu su bili i čelnici Općine Cestica, načelnik Mirko Korotaj, i zamjenik mu Josip Borak, te u ime Vijeća predsjednik Ivan Hohnjec, kao i lovci Lovačkog društva Sveti Hubert Cestica koji su pred 17 godina spomen križem obilježili mjesto stradanja.  Nakon molitve u spomen kapeli blaženog Alojzija Stepinca misu je predvodio biskup Mrzljak. Dobrodošlicu biskupu izrekao je vlč Ivan Košić, a u svom govoru napomenuo je da su iz križovljanske župe u Drugom svjetskom ratu stradala i poginula 104 župljana, a poslije rata još 37, na križnim putovima i ubijeni od Ozne. Samo grobište Pancerica obuhvaća tri jame, a prema svjedočenju preživjelih, koji su bili na stadionu Tivara, pretpostavlja se da je na ovim mjestima završilo i šestero župljana koji su sredinom lipnja 1945. godine dovezeni iz smjera Varaždina.

U koncelebraciji s biskupom Mrzljakom, uz asistenciju vlč Ivana Košića, kod oltara su još bili, vlč. Vlado Borak, iz Svetog Đurđa, vlč Stjepan Šoštarić i biskupov tajnik vlč Marko Đurin. Sama misa zadušnica koja je služena za sve žrtve započela je oko pola šest sati, a u propovijedi biskup je rekao da se u križnom putu može gledati život pojedinca, život obitelji, ali i život naroda, pa tako i hrvatskog naroda kroz sva stoljeća, te sve tragedije i događaji kroz koje je prolazio i kada mu je bilo teže ili lakše hoditi kroz život. Prisjetivši se događanja iz 1945. godine kada su diljem Hrvatske stradavali i bili ubijani brojni pojedinci, biskup je primijetio kako tim žrtvama nije bilo omogućeno ono što je Poncije Pilat dopustio da se učini s Isusom, a to je da se njihova tijela saberu i pokopaju s ljudskim i kršćanskim dostojanstvom i poštovanjem.

Naglasio je kako je potrebno ustrajati na tome da se završi križni put hrvatskoga naroda, a to znači da je potrebno ispuniti dvije posljednje postaje križnog puta ( op. 13. postaja: Isusa skidaju s križa i 14 postaja: Isusa polažu u grob) koje su na putu svakog čovjeka čiji život ide ne samo prema smrti, nego i prema uskrsnuću. Neka nam spomen na sve žrtve bude poticaj da ustrajemo na Isusovu putu, pa tako i na križnom putu koji je sastavni dio tog puta. Upravo je u tome značenje riječi kršćanin, koji nije savršen ni idealan, ali je ustrajan u nasljedovanju Krista i prihvaćanju križa svog svakidašnjeg života na putu prema vječnom životu s Isusom Uskrslim, poručio je biskup.

Pod misom je pjevao župni zbor predvođen orguljašem Marijanom Županićem, a oko orgulja našli su se Dragica Drožđek, Josipa Spevan, Slavica Ivančić, Marta Šobak, Alojzija Denac, Irena Jamnik, Evica Lazar, Marta Šobak, Anka Majer, Davor Honjec, Miro Novak, Vlado Županić, Marijan Borak, i Anđelko Ramuščak. Bile su tu, u pratnji voditeljice Nadice Levanić i časne sestre Ancila iz Šestina, i članice Pjevačko molitvene zajednice Anđelić, Ana Veršić i Doroteja Ivančić, koje su preuzele čitanje, a uz zvonara župne crkve Stjepana Boraka tu je bio i Zoran Mustedanagić koji vodi brigu oko uređenja kapele.

Nakon mise biskup se zadržao u razgovoru s vjernicima i lovcima LD Sveti Hubert Cestica, a misi i završnom dijelu križnog puta od lovaca su prisustvovali Viktor Lazar, Zlatko Kutnjak, Mirko Premužić, Ivan Golubić, Zlatko Mušić, Ljudevit Majhen,  Franjo Simon i Stanko Pšag.

Gostoljubivi domaćini priredili su u društvenom domu u Otok Virju za hodočasnike okrjepu. Tom je prilikom Franjo Talan, u ime Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava zahvalio svima koji su pomogli u organizaciji i pomogli da se žrtve ne zaborave, a zahvalnice su primili Štefica Juršić, predsjednica Mjesnog odbora Otok Virje, Zlatku Mušić, predstavnik LD Sveti Hubert Cestica, vlč Stjepan Šoštarić, vlč Ivan Košić, te Mirko Korotaj, načelnik Općine Cestica i biskup Josip Mrzljak. Prigodnim riječima prisutnima se obratio i načelnik Mirko Korotaj,  i biskupu Mrzljaku za uspomenu na boravak u općini Cestica uručio umjetničku sliku dvorca Križovljangrad, dvorca u kojem je nekad stanovao i umro biskup Petar Bakića, a za posjeta župi Križovljan 1936. godine prenoćio je i biskup Alojzije Stepinac.

Križni put organizirala su članovi Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždinske i Međimurske županije, Hrvatski domobran Čakovec, a ove godine pridružili su mu se i predstavnici udruge Hrvatski domobran iz Svetog Ivana Zeline. Kod pojedine postaje priključili su se i mještani, u Štrigovi i predstavnici lokalne vlasti, i štrigovski župnik i gornjomeđimurski dekan mons. Leonard Logožar, a u molitvi kod spomenika u Vratišincu sudjelovao je i vlč. Pavao Mesarić. U realizaciji zacrtanog programa pomogla je i župa Križovlja, i Općina Cestica, a nesebičnu pomoć dale su i Štefica Juršić, Jožica Golubić, Terezija Petek, Danica Bednjanić i ostali mještani naselja Otok Virje..

Zahvaljujući razumijevanju Jasminke Bakoš-Kocijan, novinarke Glasa koncila i ostalih u nastavku nekoliko fotografija snimljenih u Otok Virju