Povodom smrti prof. dr. Zvonimira Bartolića

Hrvatska i Međimurje oprostili se od znanstvenika i zaljubljenika pisane riječi
Na čakovečkom groblju u Mihovljanu u petak, 13. veljače, Čakovec, Međimurje i Hrvatska oprostili su se od prof. dr. Zvonimira Bartolića, obnovitelja i dugogodišnjeg predsjednik ogranka Matice hrvatske Čakovec, književnika i znanstvenika, jezikoslovca, kritičara i književnog povjesničara. Sprovodne obrede je uz sudjelovanju desetak svećenika predvodio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, a misu zadušnicu je u crkvi sv. Nikole u Čakovcu predvodio uz asistenciji s vlč. Josipom Jankovćem, fra Stanko Belobrajdić, gvardijan Franjevačkog samostana. Na dostojanstvenom ispraćaju, od pokojnika su se na groblju oprostili brojni uglednici, a povodom smrti održan je 12. veljače, u velikoj vijećnici Međimurske županije komemorativni skup koji su zajednički organizirali Međimurska županija i Matica hrvatska - ogranak Čakovec.
Zvonimir Bartolić rođen je 20. veljače 1930. godine u Donjoj Dubravi, u donjem Međimurju. Posljednje trenutke života prof. dr. Zvonimir Bartolić proveo je 10. veljače 2009. godine u Gradskoj knjižnici "Nikola Zrinski" u Čakovcu gdje je održano predstavljanje knjige Ivice Jembriha. Nakon izlaganja profesoru je pozlilo te je nakon pružene liječničke pomoći prebačen u bolnicu gdje je nakon pokušaja reanimacije ustanovljena smrt.
Svojom djelatnošću obilježio je kulturni i znanstveni život sjeverne Hrvatske, a veliki doprinos dao je očuvanju kulturne i nacionalne baštine Međimurja i susjednih područja. Bio je pokretač i suradnik brojnih projekata, a u svom istraživačkom radu objavio je brojne radove koji će ostati u povijesnom nasljeđu Međimurja i Hrvatske. Osim neumornog znanstvenog rada prof. Bartolić okupljao je i poticao na rad brojne manje znane autore i suradnike koji su pretežno u Hrvatskom kajkavskom kolendaru objavili brojne članke i zapise značajne upravo za očuvanje kulturno povijesne baštine Međimurja i ostalih susjednih područja, pa tako i općine Cestica, npr. o školstvu na Barbari, o dvorcu Križovljangrad, o raspelu u Križanču, sjećanje na zbor Križovljan - Cestice, stradanju stanovnika Lovrečana …. Posljednjih godina sudjelovao je kao predsjednik Matice hrvatske ogranak Čakovec na obilježavanjima i komemoracijama žrtva poratnih progona i stradalima u partizansko- komunističkim likvidacijama, nakon Drugog svjetskog rata, a podršku Društvu dao je i kod gradnje spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima i žrtvama komunističkog terora župe Vratišinec. Povodom blagoslova je i sam održao zapažen govor, kao i prethodno u Gornjem Hrašćanu (vidi Politički zatvorenik br 202 – siječanj 2009. godine strana 18-24, op ft).
Posebno je pratio istraživanja na području utvrđivanja i stradanja ljudi u bolnom razdoblju Hrvatske povijesti za vrijeme vladanja totalitarnih sustava, a neumornim radom istraživao je i doprinos obitelji Zrinskih svekolikom razvoju Hrvatske i Međimurja. Svojim radovima osvijetlio je i razjasnio brojne pokušaje na odnarođivanju stanovnika Međimurja, a u tiskanim knjigama i publikacijama, koje je sam pokrenuo omogućio je i o tim temama iznošenje raznih povijesnih prikaza povijesti Sjeverozapadne hrvatske.
U knjizi Sjevernohrvatske teme IV, Krležina geneologija (strana 5 do 113), istraženi su i izneseni i brojni podaci o životu djeda i oca hrvatskog književnika Miroslava Krleže. Istraživanja su objavljena u nakladi tiskare Zrinski, 1989. godine. Tu se, u prvom dijelu, govori i o dijelu povijesti župe Križovljan i križovljanske škole i žitelja koji su bili vezani uz rad učitelja i orguljaša, pjesnikovog djeda Frica Krleže koji je tu i umro od tuberkuloze 1867. godine te je pokopan na nekadašnjem groblju u Radovcu. Prema riječima učiteljice Katice Obadić, prof. dr. Zvonimir Bartolić posjetio je Osnovnu školu u Cestici, 1993. godine, povodom stote obljetnice rođenja Miroslava Krleže, a tom je prilikom dio vlastitih istraživanja djeci i nastavnicima predočio i vlč. Ivan Košić, križovljanski župnik.
Profesora Bartolića imao sam prilike osobno upoznati u ljeto 2000- te godine, kada sam još bio u svojstvu voditelja Saborske komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, Istraživačkog središta za Varaždinsku županiju . Naime prof. Bartolić je povodom 125 obljetnice rođenja Varaždinca Dragutina Perka (rođen 1875. godine), koji je bio na čelu hrvatskih dobrovoljačkih jedinica koje su, zajedno s vojskovođom Slavkom Kvaternikom, potkraj prosinca 1918. godine sudjelovale u istjerivanju mađarske vojske iz Međimurja, istraživao životni put ovog znamenitog Hrvata koji se stavio na čelo hrvatskih dobrovoljačkih odreda koji su Međimurje pripojili ostalom dijelu Hrvatske, doduše tada je Međimurje zauzimalo znatno veću površinu. Pod naslovom „Zla kob osloboditelja Međimurja“ istraživanja su objavljena u Hrvatskom kajkavskom kolendaru za 2001. godinu, na strani 49-53, a te godine, na poticaj prof. Bartolića počeo sam surađivati s Maticom hrvatskom i redovito pisati i za Hrvatski kajkavski kolendar u kojem sam, u raznim godištima objavio dvadesetak tekstova o raznim događajima na području općine Cestica i stradanju ljudi u totalitarnim sustavima prošlih razdoblja. Zahvaljujući razumijevanju Osnovne škole Cestica, 11. prosinca 2002. godine, održano je predstavljanje Hrvatskog kajkavskog kolendara za 2003. godinu. Profesoru Bartoliću ostajem zahvalan i za riječi podrške upućene kod pripreme knjige „Zapisi iz Cestice“ koju je osobno predstavio okupljenim posjetiteljima Gradske knjižnice u Varaždinu, dne 14. listopada 2008. godine (http://www.cestica.hr/hr/477/dio-cesticke-tradicije-prenesen-u-varazdin/) , a tjedan dana kasnije susreli smo se u knjižici Nikola Zrinski u Čakovcu na predstavljanju Sjevernohrvatskih tema IX, koje je prof. predstavio zajedno sa suradnicima. Zanimajući se za daljnje projekte posljednji put smo razgovarali u utorak, 10. veljače ujutro, a idući dan primio sam obavijest o smrti. Kako sam, kao član Matice hrvatske, 20. veljače prisustvovao otkrivanju spomen ploče znamenitom Hrvatu Međimurja, dr. Ivanu Novaku, nakon blagoslova posjetio sam grob koji budi tolike uspomene i još jednom rekao hvala za sve što je učinio na očuvanju kulturno povijesne baštine, te promicanju i očuvanju dostojanstva žrtava stradalih u ratnim i poratnim sukobima prošlog stoljeća.
(Opširniji životopis književnika, prof. dr. Zvonimira Bartolića možete pronaći na ostalim web adresama, a evo ja sam smatrao da mi je to dužnost zapisati. Hvala mu!)
Objavljene fotografije snimljene su dijelom osobno nešto je snimio i sin Blaž (Varaždin i Čakovec), a dio je dobiven i od Matice hrvatske Čakovec.