U srijedu, 3. prosinca 2014. završena obnova slika u Križanču

Freske furlanskih majstora dobile stari sjaj
       Na svom posjedu, u pograničnom dijelu Općine Cestica i župe sv. Barbara Natkrižovljan, supružnici Ana i Tomo Mikl sagradili su 1872. godine crkvicu Uznesenja Marijana koju su potom, 1896. godine, dali ukrasiti i freskama. Iste su napravili poznati majstori u oslikavanju crkava iz obitelji Brollo iz talijanske pokrajine Furlanije. Prema objavljenom istraživanju Andreje Žigon, objavljenom u Zborniku za umjetnost i povijest, u Ljubljani 1976. godine, na oslikavanju kapele radili su otac i sin, Jakob i Antun, a do tog vremena, od 1861. godine otac Jakob je samostalno, ili u suradnji s ostalima, oslikao 69 crkava, kapela i zidova u ostalim zgradama i izradio brojne slike različitih svetaca i veličina za oltare te napravio 15 kompleta križnoga puta. Po završetku oslika u Križanču Jakob se 9. kolovoza 1896. godine vratio u domovinu, a poslove na oslikavanju prepustio je sinu Antunu koji je između ostalog 1911. godine oslikao i crkvu sv. Filipa i Jakova u Vukovaru. Ista je u Domovinskom ratu toliko razrušena da se na pojedinim mjestima tek nazirao pokoji detalj, a veliko djelo umjetnika srećom je ostalo na sačuvanim razglednicama pa će se možda kada i obnoviti.
Raspored freski na svodu kapele u Križanču
    Osim  oslikavanja svoda kapele Uznesenja Marijina u Križnču otac i sin, Jakob i Antun, Brollo uz oltar Majke Božje naslikali su i dva anđela, a ukrasi su i između uokvirenih polja u kojim se nalaze slike svetaca. Crkvica je položena u smjeru istok zapad. Ulaz u kapelu je na zapadnoj strani, a s te strane je i kor te iznad njega toranj u kojem je jedno zvono. Svetište je s istočne strane gdje je i oltar, a od tu je pristup moguć i u sakristiju koja je na južnoj strani. Sve slike okružuju okviri, a sam svod slikari su posebno ukrasili, kao i područje ispod okvira. Na svodu su od istoka, prema zapadu dva okvira, a po dva manja nalaze se uz rubove crkvenog svoda sa svake strane. Prvi okvir od istočne strane i oltara prikazuje Isusa i nevjernog Tomu, a uz rub okvira je nakon posljednjeg krečenja crkve ostao sačuvani natpis ntonivs Brollo pinx. 1896. Drugi okvir, više prema zapadu prikazuje krunjenje Djevice Marije, a uz Mariju u gornjem dijelu slike je Presveto trojstvo dok su sa strane anđeli. Na južnoj strani je od istoka prvo Ivan Krstitelj, a potom iznad kora sveta Katarina. Na sjevernoj strani, iznad kora je sv. Alojzije, a više prema oltaru je sv. Franjo Asiški. U podnožju tog okvira, s lijeve zapadne strane nalazi se manja sličica koja možda predstavlja i sliku samog autora što se donekle može ustanovit posjetom i usporedbom sa slikama u crkvama koje su spomenuti autori oslikali.
U obnovu i restauraciju slika uključilo se i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
      Očuvanje kulturno povijesnih spomenika obveza je svake generacije, ljudi svih doba i staleža, a da bi se stanje naših kulturno povijesnih spomenika stručno procijenilo u posjet Općini Cestica pozvani su djelatnici Ministarstva kulture Republike Hrvatske – konzervatorskog odjela iz Varaždina. Tako su Općinu Cestica,  u utorak 16. srpnja 2013. godine posjetili, pročelnik odjela Željko Trstenjak, dipl. ing arh. i Ivana Peškan, dipl. povjesničarka umjetnosti, a u obilasku Općine pridružio nam se i arhitekt  Ivica Majcen. Krenuli smo s Trga Ivana Pavla Drugog u Radovcu na kojem se osim crkve Uzvišenja sv. Križa nalazi i prva škola iz 1845. godine, a tu je i zgrada iz nešto kasnijeg razdoblja. Kako su zidovi dosta vlažni prvo smo obišli vanjski dio, a potom i unutrašnjost. U samoj crkvi za obnovom je vapio i pod u kapeli Majke Božje, a zbog uglavnom „trulih“ drvenih stepenica u stanje pokrova tornja i crkve nismo se mogli uvjeriti. Potom smo se uputili prema crkvi sv. Barbare, a nakon toga i u kapelu Majke Božje u Križanču. Uslijedila je posjeta crkvi sv. Lovre, te potom Dubravi Križovljanskoj gdje smo pogledali stanje pila Žalosnog Isusa iz 1674., a potom i  „Mihalićevu“ zgradu i ostatke gospodarskih objekata sagrađenih na imanju početkom 20. stoljeća. Posljednja postaja našeg kružnog putovanja bio je Pil u Kolarovcu koji je bio u najlošijem stanju i predložili smo ga za obnovu i restauraciju. Nakon obilaska i uvida u stanje baštine pokušale su se utvrdili „liste prioriteta“ i sanirati najnužnije kako u crkvama i kapelama tako i na  tornjevima, a i na vanjskom djelu gdje je potrebno ispitati i stabilnosti terena gdje su spomenute zgrade. Povodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti hrvatski branitelji Vukovara iz općine Cestica organizirali su, 3. kolovoza 2013. godine posjet vukovarskim mjestima stradanja, a posjetili smo i franjevačku crkvu svetih Filipa i Jakova, gdje smo saznali da su spomenutu crkvu oslikali isti majstori kao i kapelu u Križanču. Kako je u to vrijeme bio raspisan natječaj Ministarstva kulture Republike Hrvatske za očuvanje i zaštitu nepokretnih kulturnih dobara sačinjen je elaborat obnove oslika te je i popunjena prijavnica za obnovu i restauraciju spomenutih slika i ostalih kulturno-povijesnih spomenika. Nekoliko prijedloga je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo te je 15. svibnja 2014. godine potpisan ugovor o sufinanciranju između Općine Cestica i Ministarstva kulture, a kako je na spomenuti natječaj prijavljeno više projekata potpisivanje je upriličeno u općinskim prostorijama u Cestici. Sa strane Ministarstva ugovore je potpisala ministrica prof. dr. Andrea Zlatar Fiolić, a od strane Općine to je učinio načelnik Mirko Korotaj, dok je u ime župe Križovljan ugovore potpisao vlč. Zorislav Šafran. Za obnovu kulturnih spomenika na cestičkom  području Ministarstvo kulture odobrilo je 360 tisuća kuna. Župa Križovljan, kao nositelj projekta dobila je 130 tisuća, a Općina Cestica ostatak sredstava za četiri projekta koji su se realizirali ove godine. Među odobrenim projektima bila je i obnova freski u Križanču za što je Ministarstvo odobrilo 50 tisuća kuna.
Obnovu slika izvršile restauratorice iz Zagreba
         Kako poslove na obnovi kulturno povijesnih spomenika mogu obavljati samo osobe s ovlaštenjem, odnosno „licencom“ Konzervatorskog odjela, po potpisu ugovora pošlo se u „potragu“ za stručnjacima koji spomenute poslove mogu i znaju obaviti, a pošto se ustanovilo da su se na pojedinim mjestima dijelovi slika od zida „odlijepili“ bilo je potrebno pronaći stručnjaka koji će to i obaviti.  Tako se nakon podužih konzultacija odlučilo da se posao na restauraciji i obnovi zidnog oslika povjeri akademskim slikaricama i restauratoricama iz Zagreba, Iva Prpić i Dubravki Uvodić, a potrebno injektiranje i postavljanje skele preuzeo je Zlatko Genc iz Bednje. Ugovor o realizaciji restauratorskih radova potpisan je u Općini Cestica 21. srpnja 2014. godine, a postavljanje skele i potom injektiranje započelo je nakon Male Gospe. Radovi na samoj restauraciji započeli su u ponedjeljak, 29. rujna, a sve se odvijalo uz stručnu podršku Konzervatorskog odjela Varaždin koji vode povjesničarke umjetnosti, Ivana Peškan i Vesna Juraga Pascutini. Početkom studenoga radovi su završeni, a 3. prosinca 2014. godine na restauriranoj slici nevjernog Tome upisana je izvorni tekst u koji su uključena oba majstora. Tekst je Jacobvs et Antonivs Brollo pinx. 1896.
    Inače prije restauracije najveće oštećenje bilo je vidljivo na liku Djevice Marije. S tog je dijela stropa otpao jedan dio žbuke te se nastala praznina ispunila novom žbukom. Prema spomenici župe kapelica je krečena od 16. – 19. srpnja 1981. godine. Istu su izvana i iznutra „premaljali“ majstori Genc iz Bednje. Na stropu su slike samo očistili a neke gdje je malter padao su obnovili (doslikali). Zapisao je vlč. Vladimir Škrinjarić za svog župnikovanja na župi sv. Barbara Natkrižovljan. Na kraju je zabilježio: Razlika se primijeti.
   U petak 17. listopada kapelu je posjetio načelnik Mirko Korotaj, vijećnik Miro Mikec i pročelnica Gabriela Kos, a tjedan dana ranije, za obilaska ovog dijela Biskupije u Križanču je bio i vlč. dr. Mario Kopjar, predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu Varaždinske biskupije. Cijelo vrijeme s dinamikom radova bio je upoznat i vlč Mario Filipović, župnik na župi sv. Barbara.
     Da bi kapela dobila izvorni sjaj koji su ostavili furlanski majstori trebat će restaurirati i dijelove svoda ispod okvira, a prethodno i odstraniti nanesenu boju kod prethodnih krečenja. Kapela Uznesenja Marijina 1989. godine bila je meta lopova, a vlč. Vlado Stolnik je zapisao: Iza Velike Gospe okradena je kapelica uznesenja Marijina u Križanjcu. Otuđeni su barokni anđeli, kip sv. Roka, 2 pozlaćena kaleža i kipovi Joakima i Ane. Krađa je prijavljena Nad. Duhovnom Stolu u Zagrebu kao i SUP-u Varaždin koji su napravili uviđaj i preuzeli slučaj.  Spomenutih kipova danas u kapeli nema.
U nastavku nekoliko fotografija obnovljenog, restauriranog svoda
 
1. Izgled svoda snimljen 3. prosinca 2014. godine – lijevo zapad, desno istok
2. Pogled na oltar – sa strane na zidovima su anđeli
3. Od istoka prvo je nevjerni Toma
4. Presveto trojstvo i Djevica Marija –
5. Sveti Ivan Krstitelj
6. Sv. Katarina
7. Sv. Alojzije
8. Sv. Franjo Asiški
9. mala sličica u podnožju okvira sa slikom Sv. Franje
10. Pogled na kor
11. Pogled na kapelu 16. studeni 2014. 
12. Pogled na kapelu pod snijegom, 29. prosinca 2014. godine - s istočne strane