Korisnički login

Gospodarska zona

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
Položaj i smještaj
Geografski položaj Varaždinske županije određen je njenim prirodnim položajem i gospodarskim okružjem. Smještena gotovo u srcu Europe na kontaktu prirodnih i gospodarskih cjelina, na dodiru Panonije, pored alpskog ruba, na višestoljetnom ozračju germanskog kulturnog kruga. Leži blizu gusto naseljene i prirodno bogate srednje Europe, gospodarski razvijen pojas srednje europskog prostora, koji dopire sve do obala Jadranskog mora, ukazuje na značenje i značajne mogućnosti potpunog gospodarskog i geografskog položaja Varaždinske županije.
Upravo položaj Varaždinske županije u hrvatskom prostoru naglašava važnost i prednost u širem europskom prostoru kroz značenje u prometnom povezivanju zapadne i srednje Europe s jugoistočnom Europom i Bliskim Istokom, te pravac prema srednjem podunavlju, Jadranu, Mediteranu i izlazu na svjetska mora. Varaždinska županija smještena je na vrlo povoljnoj lokaciji s geografskim pogodnostima koje su u prošlosti bile vrlo značajan čimbenik društvenog i ekonomskog razvitka.
 
 
Slika 1. Položaj Republike Hrvatske u Europi
 
Okolica Varaždina dostojan je okvir baroknom gradu. Očuvani zeleni pejzaž, rijeka Drava i jezero idealno su mjesto za lov i ribolov i rekreaciju. Lovišta u okolici Varaždina poznata su i omiljena među lovcima diljem Europe. Zanimljiva bliža i dalja okolica grada pravi su izazov, od ludbreških svetišta, termalnih voda Varaždinskih toplica, pavlinskog kompleksa u Lepoglavi, Ivančice, vinogorja Cestica, Ravne Gore do starog dvorca Trakošćan. Sve to omogućava razvoj zdravstvenog, rekreacijskog, seoskog i sportskog turizma.
 
Površina i prirodni resursi
Po geografskom i prirodno smještaju Varaždinska županija nalazi se u rubnom pojasu panonskog područja, pa je karakteriziraju tri reljefna područja: na srednjem dijelu ravničarski, a južni i zapadni su brežuljkasti s gorskim masivima. Županija se nalazi u prostoru umjereno kontinentalne klime karakteristične za peripanonski rub. Poljoprivredna zemljišta, mineralni i vodni resursi temeljni su prirodni resursi Varaždinske županije. Županija se prostire na prostoru od 1.228 km2, što je 2,2% ukupne površine RH. Na području Varaždinske županije utemeljeno je 6 gradova i 22 općine koje predstavljaju gospodarsku, prometnu i društvenu cjelinu, a jedna od tih općine jest i općina Cestica.
 
 
 
Slika 2. Položaj Varaždinske županije u Republici Hrvatskoj

 
OPĆINA CESTICA

Zemljopisni položaj
Na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, jednim dijelom po pitomim vinorodnim brežuljcima, a drugim u plodnoj nizini uz donedavno hirovitu Dravu, na površini od 46 km2, odnosno 3,8 5 područja Varaždinske županije, prostire se općina Cestica, koju čini oko 6.000 stanovnika u dvadesetak naselja. Većinom su Hrvati, katolici i zemljoradnici.
S istočne i južne strane graniči s općinama Petrijanec, Vinica i Donja Voća, a na zapadu i sjeveru susjedne su joj slovenske općine Zavrč, Gorišnica i Ormož. Ime Cestica vezano je uz staru rimsku prometnicu Ptuj-Osijek.
 
 
 
Slika 3. Položaj općine Cestica u Varaždinskoj županiji
 
Prostorna i prometna obilježja
Prostorno gledajući, područje općine ime četiri specifične cjeline. To su prostori uz Dravu, ravničarski poljoprivredni prostor, linearni niz naselja uz glavnu prometnicu od državne granice do granice s općinom Petrijanec i brežuljkasti krajolik s izmiješanim naseljima, vinogradima i šumama, te dolinama potoka. Posebnost općini daje spoj plodne ravnice rijeke Drave i vinorodnih brežuljaka, te mogućnost istodobnog intenzivnog korištenja poljoprivrednog zemljišta i vinograda, te šuma i livada na brežuljkastom dijelu.
Prometni položaj općine prilično je povoljan, iako je smještena u pograničnom dijelu države. Kroz nju prolazi jedan od ključnih cestovnih prometnih pravaca: državna cesta D2 (Slovenija – granični prijelaz Dubrava Križovljanska – Varaždin – Virovitica – Našice – Osijek – Vukovar – Ilok – SiCG). Također se u bližoj budućnosti planira izgradnja brze ceste, tzv. „Podravske magistrale“, koja će prolaziti kroz nizinski dio općine, a koja će direktno spajati Austriju preko Slovenije sa autocestom Budimpešta Zagreb. Tu je bitno naglasiti da će navedena Podravska magistrala prolaziti kroz Gospodarsku zonu Cestica.
 
 
Slika 4. Prikaz javnih cesta u Varaždinskoj županiji
 
 
Granični prijelazi
Na prostoru općine Cestica postoje dva međunarodna granična prijelaza i jedan malogranični prijelaz prema Republici Sloveniji. Prvi je Dubrva Križovljanska – Zavrč, koji ima status stalnog međunarodnog graničnog cestovnog prijelaza I. Kategorije, a drugi je Otok Virje – Ormož, sa statusom stalnog međunarodnog graničnog prijelaza II. Kategorije, dok se malogranični prijelaz Križanče – Drenovec nalazi na tromeđi općina Cestica, Donja Voća i Zavrč. Prema podacima postaje Granične policije Varaždin, u prvih je devet mjeseci 2004. godine na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska granicu prešao 1.553.651 putnik, te ukupno 464.840 vozila. U istom razdoblju kroz granični prijelaz Otok Virje prošlo je ukupno 560.412 putnika i 100.512 vozila.
 
U okviru države općina se izdvaja po nekoliko obilježja. Cestica je najsjeverozapadniji dio Republike Hrvatske. Najdužu granicu sa svoje zapadne i sjeverne strane ima s Republikom Slovenijom, i to dugu 18 kilometara. Na području općine nalazi se i dio Ormoškog jezera, koje je akumulacija za HE Varaždin. To je dio sustava dravskih hidroelektrana.
GOSPODARSKA ZONA CESTICA
 
„Gospodarska zona Cestica“ novim je prostornim planom uređenja općine Cestica i odlukama nadležnih tijela postala zajednički naziv za tri lokacije na kojima se planira poslovna aktivnost u općini Cestica. Prva i najvažnija lokacija označena je kao Lokacija A i nalazi se u Otok Virju i dijelom u Virju Križovljanskom. Druga lokacija je Lokacija B i nalazi se u Babincu, a treća lokacija jest Lokacija C i nalazi se u Dubravi Križovljanskoj. Same oznake označavaju i redoslijed prioriteta komunalne izgradnje i popunjavanja poslovnim subjektima.
 
 
 
 
Slika 5. Ortofoto prikaz Gospodarske zone Cestica s Lokacijama A, B i C

LOKACIJA A
Lokacija poslovne zone u Otok Virju i Virju Križovljanskom, označena kao Lokacija A, dio je Gospodarske zone Cestica, i kao takva predstavlja dio prostora koji je najrazvijeniji i najopremljeniji za trenutni prihvat poduzetnika i njihovih investicija. Lokacija u Otok Virju u 100%-tnom je vlasništvu Općine Cestica, a možemo ju promatrati kao dva odvojena dijela (označeni kao A-1 i A-2), dok je lokacija uVirju Križovljanskom u vlasništvu države (označena kao A-3).
 
 
 
Slika 6. Parcele unutar Lokacije A-1
 
Dio A-1
Dio A-1, kao sastavni dio Lokacije A, nalazi se istočno od buduće brze ceste, tzv. „Podravske magistrale. To je područje koje se sastoji od četiri parcele, pristupne ceste s komunalnom infrastrukturom (voda, struja, telekomunikacije) i trafostanice. Od toga su parcele 1 i 4 već u privatnom vlasništvu, te će početi izgradnja objekata, a parcele 2 i 3 su u fazi prodaje. Parcela broj 2 veličine je 9961 m2, a parcela broj 3 veličine je 13423 m2.
 

Oznaka parcele Površina Vlasnik
1 34.978 m2 Kohlbach Holding-Austrija
2 9.961 m2 - za prodaju
3 13.423 m2 - za prodaju
4 13.203 m2 Kalaura d.o.o. Zagreb
 
 
Slika 7. Prometna povezanost Varaždinske županije
 
Dio A-2
Područje označeno sa A-2, jest područje zapadno od „Podravske magistrale“, ukupne je površine cca. 48.000 m2, i trenutno je u fazi izrade idejnog projekta. Idejnim projektom planira se podjela ove površine na ukupno osam parcela, i to tri parcele od oko 7.000 m2, te pet parcela od oko 5.000 m2.
 
Dio A-3
U Virju Križovljanskom s obje strane županijske ceste Ž 2028 između Križovljan grada i Otok Virja planira se novi dio gospodarske zone na Lokaciji A, koja je od Križovljan grada odvojena osobito vrijednim poljoprivrednim zemljištem kako bi se izbjegao negativni utjecaj gospodarske zone na mogući razvoj turističko rekreativnih i gospodarskih sadržaja u Križovljan gradu. Udaljenost od stambenih naselja omogućava nesmetan razvoj kako same zone tako i naselja u blizini. Prometno gledano ova zona ima dobru povezanost sa postojećim graničnim prijelazom preko županijske ceste, ali i odličnu mogućnost spoja na novi granični prijelaz i  planiranu brzu državnu cestu (Podravsku magistralu). Cilj joj je zajedno sa planiranom zonom u Otok Virju omogućiti razvoj industrijskih i skladišno-transportnih gospodarskih djelatnosti u blizini novog graničnog prijelaza kao gospodarskog pokretača razvoja općine. Ukupna površina ove lokacije jest oko 500.000 m2.
 
 
LOKACIJE B i C
Lokacije B i C su područja drugog i trećeg prioriteta i od komunalne infrastrukture postoji cestovna povezanost. Važno je napomenuti za ta područja da su parcele većinom u privatnom vlasništvu, osim u zoni B, gdje je dio zemljišta u vlasništvu općine Cestica. Na ovim lokacijama poticat će se otkup zemljišta od strane zainteresiranih investitora.
 
 
POŽELJNE DJELATNOSTI I DOSTUPNOST RADNE SNAGE
Kao lokacija od najvišeg prioriteta, Lokacija A jest mjesto gospodarskog razvoja ne samo općine Cestica, već i okolnih područja. Rezultat razvoja i stavljanja u funkciju gospodarske zone u prvom redu će biti zapošljavanje stanovnika općine Cestica, ali i šireg područja.
Međutim, cijeneći sve one prirodne ljepote koje smo nabrojali kod opisivanja područja općine Cestica, ali i sve pozitivne propise i zakone RH i EU, na drugom mjestu je zaštita okoliša.
S obzirom na postojanje i dugogodišnje poslovanje obrtnika i poduzetnika na području općine Cestica, namjera je da se postojeći resursi iskoriste u kombinaciji sa stranim partnerima koji će s domaćim gospodarstvenicima ulaziti u partnerski odnos.
 
Ako sagledamo sve gore navedene napomene, možemo nabrojati djelatnosti koje su poželjne u gospodarskoj zoni: metaloprerađivačka, prerada i izrada proizvoda od drva, proizvodnja elektro-materijala, izrada plastične i staklene galanterije, ugostiteljsko-turistička, kožna galanterija, proizvodnja hrane i pića, sklapanje i proizvodnja dijelova za automobilsku industriju.
           
NEZAPOSLENE OSOBE NA PODRUČJU CESTICE PREMA RAZINI
OBRAZOVANJA U PROSINCU 2005. GODINE
 
RAZINA OBRAZOVANJA UKUPNO ŽENE
Bez škole i nezavršena osnovna škola 49 17
Osnovna škola 74 47
SŠ za zanimanja do 3. god. i škola za KV i VKV radnike 141 65
SŠ za zanimanja u trajanju 4 i više godina 72 55
Gimnazija 0 0
Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij 4 2
Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat 4 4
UKUPNO 344 190
 
NEZAPOSLENE OSOBE NA PODRUČJU CESTICE PREMA GODINAMA
STAROSTI U PROSINCU 2005. GODINE
 
RAZINA OBRAZOVANJA UKUPNO ŽENE
15-19 godina 27 8
20-24 godine 57 38
25-29 godina 49 41
30-34 godine 33 24
35-39 godina 33 19
40-44 godine 36 23
45-49 godina 43 20
50-54 godine 35 9
55-59 godina 22 6
60 i više godina 9 2
UKUPNO 344 190
 
 
Prema osnovnim grupama zanimanja, nezaposlene osobe u Ispostavi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Cestica možemo raspodijeliti u slijedeće razrede:
Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja – ukupno 43 od čega 29 žena: kemijski tehn., građ. tehn., elektrotehn., prehrambeni tehn., računalni tehn., ekonomist, medicinska sestra, drvni tehn., tehničar tkanja...
Uredski i šalterski službenici – ukupno 35 od čega 26 žena: daktilograf, tajnica, knjigovođa, skladištar, upravni službenik, hotelijersko-turistički službenik...
Uslužna i trgovačka zanimanja – ukupno 85 od čega su 63 žene: kuhar, konobar, njegovatelj djece, frizer, prodavač, dostavljač robe, čuvar objekata i okoliša...
Poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari – ukupno 27 od čega 19 žena: vinogradar, podrumar, vrtlar, cvjećar...
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji – ukupno 94 od čega su 33 žene: zidar, armirač, betonirac, tesar, fasader, monter građ. elemenata, vodoinstalater, elektroinstalater, soboslikar, autolimar, bravar, kovinotokar, strojobravar, elektromehaničar, urar, pekar, slastičar, stolar, čivač tekstila, obućar, ložač, vulkanizer, vozač, vozač viličara...
Jednostavna zanimanja – ukupno 275 od čega je 147 žena: čistačica, sobarica, dostavljač, ratarski, vrtlarski, voćarski, vinogradarski, poljoprivre