Korisnički login

Posljedice poplave 6.11. 2012. na komunalnim objektima

Voda „izorala“ putove, napravila jezera i novo korito Drave širine i 70 metara

       Iako je od prolaska najvećeg vodenog vala rijeke Drave koji je ikad zabilježen na ovim prostorima prošlo već skoro mjesec dana rijeka i dalje prijeti, a visoka razina podzemnih voda zadržala se i u podrumima kuća u Lovrečan i Brzje Otoku. Osim obiteljskih kuća (jedna se u potpunosti srušila do je druga toliko oštećena da je upitna sanacija op ft)  stradale su i gospodarske zgrade te brojni objekti cestičkih poduzetnika i udruga, a  vodena bujica brojne štete napravila je i na poljima i komunalnoj infrastrukturi. Tu je vodena bujica  napravila i brojen štete na putovima, a silina vodene mase koja je u najkritičnijem razdoblju kuljala s protokom vode od 3300 m³/s čupala je i nosila stabla, odnosila putove i stvarala nove tokove. U gornjem dijelu Lovrečan Otoka napravila je „jezero“ dužine stotinjak metara i izorala putove, a na probijenom dijelu nasipa kod Otok Virja i danas je jezero te šljunkom, pijeskom i  stablima prekrivena  obližnja oranica. Ispod Babinca vodena masa probila je i novo korito, a dužina nove trase rijeke premašuje dužinu od jednog kilometra. Tu se rijeka probila prema odvodnom kanalu slovenske hidrocentrale Formin. Krajnji južni dio nasipa odvodnog kanala „nestao“ je pod naletom vode, a voda je načela i sjeverni dio nasipa te zaprijetila njegovim probijanjem. Srećom voda se u prijašnjoj snazi nikad nije vratila, a povlačenjem vode nekoliko metara duboko novo riječno korito pruža stravičnu sliku koju je podivljala rijeka ostavila za sobom. Širina novog korita rijeke iznosi i do sedamdeset metara, a obale dosežu i do 3-4 visine čovjeka.

Poplavljeni objekti udruga  i gospodarstvenika

       Pod vodom su bili objekti Lovačkog društva Sveti Hubert Cestica u Dubravi Križovljanskoj, lovački dom i streljana kao i lovno područje uz Dravu, ribički dom u Lovrečanu, malonogometno i odbojkaško igralište u sportskom parku „Mlaka“ u Virju Križovljanskome, igralište NK Bratstvo u Otok Virju i malonogometno igralište u Vratno Otoku, a poplavljeni su bili i staklenici Štefice i Borisa Vintera u Lovrečan Otoku kao i staklenici i plastenici obitelji Šipek u Otok Virju. U vodenom okruženju su se našla i proizvodna postrojenja u Gospodarskoj zoni Cestica, lokacija Otok Virje, kao i proizvodna hala obitelji Vlaški, a vodena bujica dijelom je uništila i srušila ograde domaćinstva i rasadnika Himera d. o. o. iz Cestice i nogometnog igrališta u Otok Virju.

Stanje u prekodravskim naseljima nakon poplave

          Zbog nešto smanjenog dotoka vode iz smjera Slovenije većina vode s viših predjela se povukla, a kroz nekoliko noći vodostaj je rastao te nanovo poplavljivao naselja. Popodne, u srijedu 7. studenoga  moglo se do kuća u Lovrečan Otoku, a i do staklenika obitelji Vinter. Odlazak do Brezje Otoka zbog  vode koja je i sjeverno od spomenutog gospodarskog objekta obitelji Vinter i dalje tekla preko ceste probio sam se jedino do dvorišta Kristine i Ferida Ferati koji su u obilazak poplavljene kuće došli iz „progonstva“ od kćerke Elizabete iz Donjeg Ladanja te su zajedno s njom iznosili poplavljeni i zamuljeni namještaj. Voda je tu bila do visine prozora i uništila je sve što je bilo u kući, a u kokošinjcu potopila je kokoši i piliće. Ljudi u svim naseljima na poplavljenom području spašavali su što se spasiti moglo, a slijedećih tjedana kretanje kroz prekodravska naselja bilo je moguće jedino u gumenim čizmama.  Za četvrtak planirao sam posjetiti i Brezje Otok..  Kako se zbog vode koja je još uvijek tekla preko puta u naselje nije moglo, ni automobilom, a ni pješke jer je tu voda dosizala iznad koljena, zamolio sam prijatelja Branka Korotaj za prijevoz traktorom. I tako smo se u deset sati našli na sjevernoj strani lovrečanskog mosta te krenuli prema Brezje Otoku. Put kroz LOvrečan Otok i dalje je na nekoliko mjesta bio pod vodom koja se prelijevala preko ceste, a i „jezero“ kod obitelji Težak bilo je ispunjeno te se i tu voda prelijevala preko ceste. U to vrijeme pogled na kuću s južne strane izgledao je kao da je kuća napravljena na otoku, a tek podrumi puni vode i zamuljeno dvorište kao i v lažni zidovi preko metar visine upućuju na razinu vode koja je protjecala kraj gospodarskih zgrada i ostalih objekata na imanju. S nama je bio i sin Marijan, također član DVD-a Lovrečan Dubrava. Visina vode koja je tekla  preko ceste bila je do osovine prvih kotača, a dolaskom do okuke kojom smo skrenuli prema kućama u Brezje Otoku, pred nama se ukazalo poplavljeno polje koje se proteže sve do odvodnog kanala hidrocentrale Formin. S lijeve strane ceste, prema sjeveru, nalazi se područje Republike Slovenije, a na jezeru koje je preplavilo njive bili su labudovi koji su u plićim područjima tražili hranu. Put je prvih stotinjak metara bio poplavljen, a dubina vode na tom području dosizala je do osovine zadnjih kotača traktora. Cesta prema kućama i dalje je djelomično pod vodom, a iz dvadesetak centimetara nižih dvorišta voda se još nije povukla. Južno od ceste je područje Republike Hrvatske, odnosno naselje Brezje Otok. Kuća Marije Lazar (84) u potpunosti je srušena, a i južni zid kuće Josipe Županić srušio se, kao i gospodarske zgrade na dvorištu. Dolazimo do kuće Marijana Gregorine. Dvorište kuće je poplavljeno, pod vodom koja na pojedinim mjestima doseže i do trideset i više centimetara, tako da treba paziti kud se hoda, a i put koji dalje vodi prema istoku, do „križovljanskog gresa“ na kojem su još poslije Drugog svjetskog rata stanovnici naselja Križovljana Radovečkog u ljetnim mjesecima držali krave na ispaši (spomenuto zemljište pripadalo je zemljišnoj zajednici te je odlukom vlasti potom ušlo u sastav „Seljačke zadruge“ koja je kasnije pripojena ZZPK-u Varaždin, kojem je slijednik danas Varaždinka op ft). Tu su bili i „gresi“ još nekih naselja,  koji su pripadali seljacima određenih naselja koji su uslijed  raznih „podruštvljenja“ i reformi bez posjeda ostali i kao sela i kao pojedinci. Tog četvrtka kuću je posjetio vlasnik Marijan Gregorina, a dio spašenih stvari pomogli su mu iznijeti i traktorom prevesti Danica i Josip Mihin iz Brezja Dravskoga. Kuća je bila sva poplavljena, a većinu namještaja i podova bila je neupotrebljiva. Voda je ušla i u gospodarske objekte, a kokoši iako su bile na metar visine utopile su se.

Obilazak  novonastalog  „jezera“ i korita rijeke Drave

     Vodostaj rijeke se nekako posljednjih tjedana „primirio“, a ni rijeka više ne huči tom žestinom. Voda se uglavnom povukla u korito koje je dosta prošireno, a pod vodom su ostale još brojne oranice i šume uz rijeku.  Preko dana voda je uglavnom u koritu, a popodne i pred večer počinje rasti te se u nekoliko navrata izlila i preko ceste koja se od mosta račva prema Lovrečan Otoku. U prekodravskim naseljima stradali su putovi i oranice, šume i zasijana polja na kojima je dijelom nestala i zasijana pšenica, a u sjeverozapadnom dijelu nastalo je novo jezero. U sjeveroistočnom dijelu voda je probila novo korito koje je odnijelo „jarske njive“, topole i vrbe, i ostalo drveće… Visina obale uz novo korito, na sjevernoj strani dosiže u visinu do 6-7 metara, dok je s južne strane nešto niža, a nakon povlačenja vode u novom koritu rijeke nalaze se i bezbrojna stabla visine 15 – 20 metara koje je bujica nanijela.

    Uništene putove i poplavljena polja u sjeverozapadnom dijelu Lovrečan Otoka obišao sam u četvrtak, 22. studenoga, a u pronalasku oštećenih polja i staza pomogao mi je Vinko Kostervenj, član DVD-a Lovrečan Dubrava. Za dva dana, u subotu 24. studenoga krenuo sam prema Lovrečanu i zastao kod ribičke kućice gdje su upravo ribiči završavali s čišćenjem podruma, a nešto uzvodno od ribičke kućice otišao sam i do postavljenih mjernih letvi za očitavanje visine vode. Gornja letva bila je na suhome, a donja je pokazivala visinu vodostaja od 90 centimetara (u ljetno doba vodostaj je i za 2,5 niži – 25. 08. 2012.). Čuo sam za novi tok rijeke Drave, ali pošto nisam poznavao teren nizvodno od Brezje Otoka odlazak u taj dio prekodravskog dijela općine Cestica mislio sam ostaviti za kasnije razdoblje. Krenuo sam u Lovrčen Otok kod obitelji Težak, zanimalo me da li se nivo podzemnih voda spustio toliko da su podrumi suhi. Bilo je još pedesetak centimetara vode, kao i večeras, 5. prosinca 2012., dok završavam ovaj tekst.  Na dvorište, Lovrečan Otok broj 2 stigao sam nešto poslije 11 sati, a Mirko Težak sušilom za kosu isušivao je elektromotor. Popodne će doći rođak Ivan Dobrotić i isti isprobati, rekao je. Upitao sam ga može li se autom u Brezje Otok te izrazio želju da zajedno krenemo u obilazak istočno od zaseoka. Na noge smo navukli gumene čizme sjeli u auto i krenuli. Zaustavili smo se kod kuće Marijana Gregorine ispred koje je bila cijela hrpa odloženog od vode uništenog namještaja. Tu smo auto parkirali i dalje krenuli pješke putem uz granicu, s lijeva nam je bila Slovenija, a desno Hrvatska. Makadamski put bio je u prvom dijelu pod vodom dubine dvadesetak centimetara, te smo dalje nastavili poljem s južne strane puta, te se potom nakon stotinjak metara natrag vratili na cestu koja je bila na suhom kao i polja s lijeve i desne strane. Nakon desetak minuta došli smo do šume topola, s desne strane, a na visini od oko tri metra na drveću se nalazila kukuruzovina koju je tu nanijela voda. Na istočnom dijelu šume započelo je novo korito, desetak metara južno od puta, dubine oko 1 metra, a tu je nedostajalo nekoliko topola koje je voda odnijela. Krenuli smo uz lijevi, sjeverni rub novonastalog korita i došli na zemljište te se nakon pedesetak metara, kad više nije bilo puta, odnijela ga rijeka, spustili smo se na dno korita i dalje krenuli prema istoku. Ubrzo nam je s desne strane, od matice rijeke Drave, došlo novo korito kojim je tekla bistra voda. S lijeve, sjeverne strane bila  nam je šuma, a s desne polje kroz koje je tekla voda. Širina korita mogla je biti već tridesetak metara, a postepeno se povećavala i dubina korita. Voda je sad tekla uz  rub šume, sjevernom stranom, a potom je potočić preša na lijevu stranu korita. Ubrzo smo napustilo područje na kojem je prije poplave bila njiva, a širina korita se opet proširivala, i produbljivala. Put nas je dalje vodio koritom, s desne strane. Uz obalu  je bilo dosta srušenih stabala, a neka su se još korijenjem držala za obalu. Sjeverna obala je uskoro dosizala 5-6, pa i više metara, a na lijevoj smo procijenili dubinu od 2-3 metra. Voda je tu tekla uz desni, južni rub korita, a na ostalom dijelu šljunkovitog dna bila su brojna srušena stabla. Većinom su to bile topole, a bilo je i vrba, vjerojatno i ostalog drveća kojeg je voda u gornjem toku  iščupala zajedno s korijenjem.

Dolazak na ušće „novog“ korita rijeke u kanal

       Uskoro smo stigli do odvodnog kanala u koji je sad utjecala voda iz novog korita, na mjestu gdje je nekad bio južni dio nasipa. Voda iz kanala nije doticala, a uzvodno se nazirao most koji spaja dvije obale kanala. Nizvodno se nazirao stari grad Ormož, a pošto kroz kanal nije doticala voda po cijeloj širini korita nazirala su se stabla u plitkoj vodi. Na suprotnoj strani kanala nasip je također počela potkopavati voda. Tu na ušću u kanal nastojali smo ustanoviti koliko je zemlje, šljunka i ostalog materijala rijeka Drava odnijela kod stvaranja novog korita. Krenuli smo od pretpostavke da je dužina novonastalog korita preko jednog kilometra, prosječne dubine 3 metra i širine od pedeset metara, a možda je i nešto šira ili pak duža. Za povratak odlučismo da je najbolje krenuti putem uz južni, nešto skraćeni nasip. Uz pomoć granja srušenih stabala popeli smo se na put te krenuli prema zapadu. S desne strane nam je kanal u kojem još uvijek na tom dijelu ima nešto vode. Lijevo je šuma, a do nje odmah novo korito. Uz put i kanal složeno je granje koje pretpostavljamo da je nastalo čišćenjem puta, a oko pola jedan već smo došli do betonskih temelja nekadašnje separacije koje su izvođači i investitori ostavili valjda kao spomenik i podsjetnik svoje prisutnosti na ovom prostoru. Desetak metara sive betonske konstrukcije , danas obrasle šumom, i danas strši u zrak, a okolo u šumi naziru se betonske gromade metar dva visine. Poslije ovog zaboravljenog „spomenika“ na davne graditelje vodi put prema jugu te skrećemo natrag prema novoj obali novog, pomoćnog“ korita rijeka Drave. Dolaskom na obalu tražimo najlakši put za spuštanje do tri metra nižeg korita, a potom se južnom stranom upućujemo prema staroj matici rijeke. Novo korito u polje ulazi s južne strane topolove šume, a zbog smanjenog dotoka vode u novom koritu tu je završilo nekoliko stabala kojeg sadašnja voda nema snagu odnjeti nizvodno. Dolazimo s južne strane „jarskih njiva“ te se uz rub šume i polja probijao dalje prema mjestu gdje rijeka Drava skreće prema jugu i dolazi blizu ceste Brezje Dravsko – Križovljangrad. Uz drveće šume nalazi se nanesena kukuruzovina, a tu su se nasukali i razni predmet koja je vodena bujica odnijela iz dvorišta, pa i drva, palete, kante, cisterne….. Put kojim dolazimo do rijeke Drave prestaje, odnijela ga voda, te preko njive dolazio do puta koji kraj lovačkog kuružjaka ( tu su nekad bile i zadružne štale…), zapadno od jarskih njiva vodi do Brezje Otoka i kuće Marijana Gregurine kod koje smo ostavili auto. Pozdravljamo se s domaćinom  te krećemo prema Lovrečan Otoku kamo dolazimo oko 14 sati.

 

U nastavku nekoliko fotografija

1- karta s ucrtanim lokacijama oštećenog (saniranog) nasipa, novog korita rijeke Drave, te novog jezera i oštećenog puta u sjeverozapadnom dijelu Lovrečan Otoka. (crvenom linijom označeno je područje stradalo i koje je bilo ugroženo od poplave, sjeverno od crvene crte)

2- izrovani put u Lovrečan Otoku – prisutan Vinko Kostervenj

3 i 4 – jezero kao posljedica djelovanja vode u poplavi rijeke Drave 6. studenoga 2012.

5-7 – Novo korito rijeke Drave-

8 - Novo korito rijeke Draves pogledom od ušća u kanal na Ormož

9-  Novo korito rijeke Drave- s pogledom na korito od puta koji vodi prema ostacima separacije

10 - Novo korito rijeke Drave- s prostora gdje je voda iz matice ušla na zemljište, s  južne strane topola

11. – Vodena bujica odnijela je i dio puta, sjeverno od „jarskih njiva“

12. – sanacija oštećenog nasipa kod Otok Virja (08. studenoga 2012.)

06_000005_41.jpg 06_000015_03.jpg 06_000023_71.jpg 06_000032_91.jpg 06_000041_94.jpg 06_000052_33.jpg 06_000104_83.jpg 06_000115_87.jpg 06_000127_16.jpg 06_000137_82.jpg 06_000146_15.jpg 06_000154_84.jpg