Korisnički login

15 godina rada Udruga vinara i vinogradara Sveti Martin Cestica

Održano predavanje na temu „Njega mladih vina berbe 2011.“

     Poznato je da područje Općine Cestica obuhvaća brdoviti i nizinski dio pograničnog područja Varaždinske županije. U nizinskom dijelu najniža točka smještena je uz rijeku Dravu, a u brdovitom području nalazi se nekoliko vinorodnih vrhova među kojima su najuočljivije crkve, Sveta Barbara u Natkrižovljanu i kapela Majke Božje u Križanču te kapela Svetog Lovre iznad koje se prostiru površine pod vinogradima poznatije pod nazivom Lovrečan breg. Središnjim dijelom prolazi državna cesta D-2, od koje se prema sjeveru i rijeci Dravi prostiru polja, a prema jugu su vinorodna područja na kojima je zasađeno preko 300 hektara vinograda. Vinova loza pretežno je zasađena na  južnim, istočnim i zapadnima padinama i uzvisinama, a vinogradi se prostiru uglavnom iznad 230 metara nadmorske visine. Kao najpoznatije i najviše visinske točke tu se ističu vrhovi Gradišće, 315 metara, smještena iznad Gornjeg Vratna, Prekorje, 318 metara iznad Križovljana i Radovca, Falinić Breg s najvišom točkom od 296 metara te Lovrečan breg s 322 metra, a u župi Sveta Barbara Natkrižovljan sama crkva podignuta je na 325 metara dok je vrh iznad Miklinove kapele nešto više, na 331 metru.

      Vinorodno područje od pamtivijeka je poznato po proizvodnji kvalitetnih vina te je u cilju očuvanja i promicanja kvalitete pred 15 godina, 8. studenoga 1996. godine, osnovana i Udruga vinara i vinogradara Sveti Martin Cestica. Njegujući bogatu tradiciju cestički vinogradari posebnu pažnju posvećuju „vinogradarskom“ kalendaru koji započinje na blagdan sv. Vinka, 22. siječnja, a posebno svečano je na završetku vinogradarske godine i proslavi blagdana sv. Martina, zaštitnika Udruge, kada se tradicionalno priređuje krštenje mošta. Njegujući tradiciju vinogradari o blagdanu s. Lovre priređuju podizanje klampotica, a posljednjih godina redovito se priređuju i kestenijade. Članovi Udruge tijekom godine obično posjete neki od vinorodnih krajeva i vinskih podruma u Hrvatskoj ili inozemstvu, a neizostavna briga je i upoznavanje članstva s novim dostignućima u podizanju nasada vinove loze, kao i predavanjima o njegovanju i očuvanju plemenitih svojstava vina. Tako je i u petak, 2. prosinca, pod nazivom „Njega mladih vina – berbe 2011.“, priređeno predavanje koje je u prostorijama DVD-a Križovljan Cestica održao poznati enolog Davor Hižak,  dipl. ing. prehrambene tehnologije, a nakon predavanja održana je i prva degustacija mladih vina.

       Na predavanju su obuhvaćene slijedeće cjeline.

 

 1 VINSKI PODRUM

Podrum je prostor u kojem se prerađuje grožđe, njeguje i čuva vino. Podrumi se razlikuju prema načinu gradnje pa ih dijelimo u nadzemne, podzemne i kombinirane. Preme namjeni podrumi mogu biti prerađivački, dorađivački i prerađivačko-dorađivački.

U današnje vrijeme preporuča se da se podrum sastoji iz dva dijela. Prvi dio je za primanje grožđa, preradu, vrenje mošta i masulja, a drugi dio je prostor za njegu i čuvanje vina. Naravno, dobro bi bilo imati i poseban prostor za pranje i punjenje boca.

Idealna temperatura podruma je između 12-13 oC. Relativna vlažnost ne bi smjela prelaziti 80 %, a najpovoljnije je između 65-70 %. U podrumu je važna i ventilacija, jer je ona preduvjet regulacije temperature i vlažnosti, pogotovo u vrijeme vrenja. Naravno, u modernije opremljenim podrumima gdje postoji posebno hlađenje za pojedine cisterne to nije toliko bitno. Ukoliko u podrumu nema dobre ventilacije moguć je razvoj plijesni po zidovima i bačvama.

Osim spomenutog podrum bi trebao biti opskrbljen tekućom vodom i električnom energijom. Također, pod mora biti barem betonski, a zidovi obloženi keramičkim pločicama. Ukoliko zidovi nisu obloženi keramičkim pločicama, treba ih oličiti vapnenim mlijekom.

 

2. NJEGA VINA

Sumporenje vina: Obzirom da je u mladom vinu u većini slučajeva vrlo mala koncentracija slobodnog sumpornog dioksida potrebno ga je sumporiti.Ovdje je prva nedoumica koje sredstvo upotrijebiti. Oni koji imaju drvene bačve koriste sumporne trakice, međutim, treba spomenuti da su sumporne trakice samo sredstvo za dezinfekciju bačve i kao takve ne provode dovoljnu zaštitu vina, odnosno, ukoliko jače zasumporimo ta zaštita je provedena samo za kratko vrijeme. Preporučamo koristiti plin sumporni dioksid (tekući u čeličnim bocama), vinobran (pirovin, kadifit) ili sumporastu kiselinu (primjerice sumpovin). Međutim, svako od nabrojanih sredstava ima svoje specifičnosti:

Ne treba čekati da se vino potpuno izbistri. Pretok treba učiniti od dva do šest tjedana od kraja vrenja.Ono što je bitno prekontrolirati kod pretoka je tzv. ZRAČNI TEST. To je test koji se provodi tako da se vino iz svake bačve natoči u čašu te se čaša ostavi 24 sata izložena zraku. Ako vino u čaši nije promijenilo boju, pretok može biti otvoren, a nakon toga se vino sumpori. Ako vino promijeni boju (posmeđi), tada treba napraviti što zatvoreniji pretok i sumporenje. Sumporenje se provodi tako da se najprije izmjeri trenutna količina slobodnog sumpornog dioksida. Obično sumporimo sa 1 dcl na 100 l jer je to negdje oko 50 mg/l.

 

3 MANE I BOLESTI VINA

Bolesti vina su: vinski cvijet (Liječi se tako da se kod slabije izražene bolesti bačva nadolijeva i izbaci tanka presvlaka kvasca, dok se kod uznapredovale bolesti provodi pretok i sumporenje sa 1,5 dcl sumporaste kiseline na 100 litara vina), octikavost (Može se suzbiti, ne i liječiti, sumporenjem i EK filtracijom. Neutralizacija sa CaCO3 ne pomaže), mliječno-kiselo vrenje ili zavrelica (Liječenje je dosta teško, ali može se probati kazeinom i bentonitom u kombinaciji, ili posebno) i sluzavost (Liječenje-Preporuča se pretok i sumporenje sa 1,5 dcl sumporaste kiseline).

Mane vina su: posmeđivanje (oksidacija) - Liječenje sumporenje sa 1,5 dcl sumporaste kiseline na 100 litara i pretok. Sumporovodik - pojavljuje se u mladim vinima. Okus na drvo  uklanja se tretiranjem sa želatinom i sil. Soli, i okus na plijesan liječi se sa kazeinom i želatinom, ako treba i dva puta.

      Nakon predavanja priređeno je i prvo kušanje mladih vina, a uz miješano tu su bila i vina sorte zeleni silvanac, moslavac (šipon) i žuti muškat koje su na degustaciju donijeli Ivan Kolmačić, Stanko Turščak i Ivan Mikec, a po prvi puta na kušanje su ponuđena i slatka vina dobivena iz plodova kupina, višnji i malina koja je donio Mladen Horvat, predsjednik Udruge.

proslavili zaštitnika

     Proslavu zaštitnika Udruge, svetog Martina, cestički vinogradari upriličili su na sam blagdan, u petak, 11. studenoga, u restoranu Danijel u Babincu, a tradicionalno krštenje mošta po starom martinsjkom protokolu obavio je Franc Težak uz kumstvo Stjepana Golubića i asistenciju Ivana Kralja i Borisa Ivančića. Mlado vino i mošt za krštenje poklonio je poznati vinogradar Antun Lazar, a prisutnim članovima udruge i gostima praznik je čestitao predsjednik Mladen Horvat. Tu večer uz zvukove vinogradarskog tamburaškog sastava imendan su proslavili Martin Mušić i Martina Žmegač, a uz pjesmu i ples martinjska večera odužila se do subotnjih jutarnjih sati.

Nekoliko fotografija s održanog predavanja i „degustacije“ te s proslave zaštitnika Udruge

07_233019_71.jpg 07_233027_65.jpg 07_233035_35.jpg 07_233043_07.jpg 07_233051_14.jpg 07_233101_37.jpg 07_233109_55.jpg 07_233118_58.jpg 07_233126_68.jpg 07_233134_63.jpg 07_233142_15.jpg 07_233150_09.jpg