Korisnički login

Putovima školstva općine Cestica

 

 

 Osnovne škole Cestica realizirala projekt upoznavanja povijesti školstva, koji se održao pod nazivom „Glagoljica je hrvatski identitet, mi tražimo naš cestički“

 

 

 Pješačenjem upoznali kulturne znamenitosti i školsku prošlost

U sklopu projekta, kojeg je zamislila učiteljica Katica Obadić, pod naslovom „Glagoljica je hrvatski identitet, mi tražimo naš cestički“ obilježen je Dan Osnovne škole Cestica u kojem su, u raznim programima sudjelovali učenici i učitelji svih razreda škole, a u realizaciju bogatog programa uključili su se i ostali djelatnici te preko učenika i ostali zainteresirani mještani i roditelji. Program je realiziran kroz nekoliko cjelina. U ponedjeljak, 18. svibnja organiziran je pješačko-planinarski pohod u kojem su učenici upoznali mjesta i prostore u kojima se danas i gdje su se nekad učila prva slova, a osim povijesti školstva izletnici su upoznali prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti općine Cestica.  U utorak je organizirana izložba „Najstarije knjige našeg kraja“, a u srijedu popodne održane su radionice nakon kojih je priređena već tradicionalna priredba. Četvrtak, Spasovo, sam Dan škole, bio je bez posebnog programa, a učenici su taj dan iskoristili za proštenje i Križovo, dok je u petak bio dan školskih izleta koji su se i ove godine realizirali visokokomfornim autobusima.

Prve škole djeluju pod okriljem župa u Križovljanu i sv. Barbara

Na području općine Cestica prve škole djeluju pod okriljem župa, odnosno Zagrebačke nadbiskupije, a od 1874. nadzor i upravu nad školstvom preuzima zemaljska vlada. Osnivanju škola i osiguranja obrazovanja za najšire slojeve stanovništva prethodio je Ilirski preporod, a tih godina osnovane su škole i u mnogim drugim mjestima. U to vrijeme u Hrvatskoj se pisalo najčešće latinskim jezikom, oni rijetki koji su ga imali prilike naučiti, a poznato je da je 2. svibnja 1843. godine Ivan Kukuljević Sakcinski prvi progovorio u Hrvatskom saboru hrvatskim  jezikom, do tada se govorilo latinski, te je 1947. godine na Kukuljevićev prijedlog u Hrvatski sabor službeno uveden i hrvatski jezik. Buđenje nacionalne svijesti sigurno je doprinijelo i ustrojavanjem hrvatskog domobranstva 1868. godine, koje djeluje u sklopu Austro-ugarske vojske. Tako da Hrvati vojnu izobrazbu dobivaju na hrvatskom jeziku, služe vojni rok u Hrvatskoj, a za to se utemeljuju kadetske i domobranske akademije. U župi Križovljan početak školstva vezan je uz 1845. godinu kada je u zgradi kraj župne crkve u Radovcu započela redovita nastava, a početak školstva na području župe Sveta Barbara vezan je za 1860 godinu. U kasnijem razdoblju došlo je do proširenja, zapravo izgradnje nove školske zgrade škole Križovljan, koja je zadržala naziv iako je bila u Radovcu.

Sadašnje stanje zgrada značajnih za osnovno obrazovanje u Cestici

U župa Križovljan, postoji zgrada u kojoj je 1845. godine započela redovita nastava, škola je zahvaljujući Općini Cestica obnovljena, tako da njezin veći dio, učionicu, koristi KUD Cestica, a u jugoistočnom dijelu nalazi se stambeni prostor. Donji dio školske zgrade podignute 1876. godine i danas postoji tek je dobio novu namjenu, trgovinu, a odstranjeno je krovište i prvi kat, na mjestu gdje se danas nalazi malonogometno igralište bio je nekad školski vrt. Zgrada u Babincu u kojoj je 1. rujna 1957. godine započela s radom Osnovna škola Babinec i danas postoji i u njoj je smještena Ustanova za starije i nemoćne osobe Matija.  Školska zgrada u Lovrečanu, podignuta 1929. godine postoji i danas, ali je za potrebe jednosmjenske nastave, nadograđena u modernijem stilu. Ukidanjem škole u Križovljanu, 1972. godine dio nastave organiziran je zgradi DVD-a Križovljan Cestica (zgrada trgovine ZID), a ostali učenici iz tadašnje škole kao i učenici viših razreda polaze školu u Babincu koja tih godina radi u tri smjene. Zgrada današnje Osnovne škole Cestica koristi se od 1980. godine i tu se do 2008. godine odvijala dvosmjenska nastava. Preuređenjem stare dvorane za potrebe učionica za niže razrede, nastava se održava u jednoj smjeni (od ožujka 2008.), a nova dvorana sagrađena je 2007. godine i koristi za potrebe škole te treninge i priređivanje različitih natjecanja i kulturnih  priredbi.

U župa Sveta Barbara – Natkrižovljan i danas postoji Draškovićeva klijet u kojoj je nastava započela, a sadašnja školska zgrada sagrađena je 1900. godine. Zgrada pomoćne škole u Natkrižovljanu, u kojoj se nastava održavala u vrijeme rata srušena je 2007.godine, a zgrada na Vinica Bregu, klijet grofa Bombellesa danas se koristi za potrebe Mjesnog odbora Vinica Breg, dok je zgrada nekadašnje škole u Križanču danas u privatnom vlasništvu, zgrada je u ruševnom, zapuštenom stanju, kao i okoliš.

Prvi dječji vrtić, Kindergarten, na području Općine Cestica radio je za vrijeme Drugog svjetskog rata u Dubravi Križovljanskoj (zgrada Vuk, lokacija današnjeg ugostiteljskog objekta „Mihin“), kada je to područje bilo pod njemačkom vlašću. Određeni oblik predškolske nastave (vrtić) održavao se, kao priprema za školu, od 70-ih godina, nastava se odvijala jednom tjedno u za to prilagođenom autobusu, a malu školu, predškolsku nastavu, polazila su djeca koja su se iduće školske godine upisivala u prvi razred. Za obrazovanje i čuvanje brige o djeci predškolske dobi 2003. godine sagrađen je dječji vrtić za 70 djece, a 2008. je nadograđen, tako da danas zadovoljava potrebe predškolskog obrazovanja i može primiti ukupno 140 djece.

Staza „Putovima školstva općine Cestica“

Iako pješačko-poučno izletnička staza „Putovima školstva općine Cestica“ obuhvaća cjelodnevno pješačenje u kojem se prevali i petnaestak kilometara, istu je bilo potrebno prilagoditi raspoloživom vremenu i tjelesnoj pripremljenosti izletnike, kako onih mlađih tako i onih u nešto zrelijim godinama. Sama trasa, započinje u Radovcu, kod zgrade stare škole, gdje je 1845. godine počela redovita nastavam, u sklopu župe Križovljan, a tu se na Trgu Ivana Pavla Drugog mogu saznati i neke pojedinosti o nastanku župe i izgradnji sadašnje crkve Uzvišenja Svetog Križa koju sagradiše vlasnici dvorca Križovljangrada 1753. godine. Nakon upoznavanja s prvim počecima školstva izletnici se upućuju prema župi Sveta Barbara, za koju mnogi kažu da se nalazi nad Križovljanom. Župa obuhvaća nekoliko naselja, koja su se još u 19 stoljeću nazivala Selci, Jarki, Križanci, Gradišće, Goruševjak, Vinica – brieg i Križovljan – brieg, a neki su ta naselja nazivali i Vinica brijeg i Križovljan brijeg. Župi pripada i dio sadašnjeg naselja Falinić Breg koji su nekad jednostavno zvali Falinić, a neki bi mu još dodali i brdo, dakle Falinić brdo. Kada su spomenuta naselja dobila sadašnja imena nije tema ovog zapisa, a mi se dalje penjemo trasom do sadašnje škole u Natkrižovljanu, koja je sagrađena pred 109 godina. Prva slova u ovoj župi učila su se u klijeti grofa Draškovića koja i danas, doduše u ruševnom stanju stoji ispod crkve, a kad smo već došli i do ove župne crkve red je da spomenemo da je ista u sadašnjem obliku stoji od 1775. godine i nalazi se okružena brojnim vinogradima te se i danas smatra za središnji dio viničko-križovljanskog vinogorja koje se proteže brežuljcima susjednih općina. Na putu prema Križancu prolazimo uz zgradu-klijet grofa Bombellesa, koja je nekoliko godina također služila za organizaciju nastave, a za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske radila je u Natkrižovljanu i pomoćna škola koja je prestankom rata ukinuta. Jedan od najljepših vidikovaca pruža se od kapele Uznesenja Marijina u Križanću, a nešto zapadnije od crkvice nalazi se zgrada u kojoj je nakon  rata (1945-1977) organizirana pučkoškolska nastava za djecu iz susjednih mjesta. Od tu trasa našeg pješačko poučne staze ide prema hrvatsko-slovenskoj granici odakle se zapadnim dijelom naselja Selci spušta prema LOvrečan Bregu, a s lijeve i desne strane granične crte postoje brojne znamenitoste koje plijene pažnju prolaznika, šetača i putnika namjernika. Tu svakako treba spomenuti srkvu sv. Lovre u kojoj uz glavni oltar patrona postoje i dva pomoćna, a s prostora, s istočne strane crkve pogled se pruža na Dravsku dolinu i školi Lovrečan koju vrijedni stanovnici tadašnje općine Križovljan Cestica podigoše 1929. godine. Od škole u Lovrečanu put nas dalje preko potoka Pošalitve vodi u Rim, zaselak naselja Brezje, odakle stižemo do pila Žalosnog Isusa u Kolarovcu, koji je kao najstariji spomenik općine Cestica, postavljen 1658. godine i vapi za obnovom, kako postolja tako i samog kipa. Dolaskom do sadašnje zgrade Ustanove za starije i nemoćne osobe Matija, koja je podignuta nakon rata 1945. godine, na konfisciranoj livadi, kao zgrada zadružnog doma da bi 1957. bila preuređena za potrebe Osnovne škole Babinec gdje se nastava odvijala još 1979. godine. Putem kraj školskog igrališta uspinjemo se natrag u brdoviti dio općine, do naselja Falinić Breg odakle produžavamo do uzvisine Prekorje (Prekorski vrh – 318 metara)  koju kao jedan od najljepših vidikovaca koristimo za razgledavanje i upoznavanje ostalih znamenitosti općine i Varaždinske županije. Nakon kraćeg odmora spuštamo se pješačko planinarskom stazom „Prekorje – Falinić Breg“ u nizinu i dolazimo u Križovljan gdje ulicom Stjepana Radića i Antuna Mihanovića stižemo do raskršća u Cestici te naš put-obilazak završavamo u OŠ Cestica, od koje nam do dvorca Križovljangrad treba prevaliti tek dva kilometra, ali to ćemo ostaviti za neku drugu zgodu.

Trasa AB, od škole u Radovcu do Babinca, i CD od Križanča do škole Lovrečan

Planom je bilo predviđeno da u obilazak mjesta na kojima su se učila prva slova u općini Cestica krenu učenici viših razreda, od petog do osmog, postojeće zamisli trebalo je prilagoditi te su određene dvije trase, na kojima će se učenici upoznati s poviješću školstva.

Tako su učenici petih i šestih razreda prošli trasu od stare škole u Radovcu i djelom pješačko planinarske staze „Prekorje - Falinić Breg“ preko vidikovca Prekorski vrh stigli do zgrade Doma za starije i nemoćne osobe Matija u Babincu u kojoj se do 1980. godine održavala redovita nastava, a starija grupa, stotinu i dvadeset učenika i nastavnika iz sedmih i osmih razreda prošla je trasom od Gradišća i škole u Križanču, krećući se rubnim dijelom naselja Selci Križovljanski, cestom  koja vrluda uz hrvatsko-slovensku granicu do crkve Svetog Lovre u Lovrečanu, odakle se spustila ka odredištu k lovrečanskoj školi koja ove godine obilježava osam desetljeća uspješnog rada. Na početku

U pratnji Gabriele Furjan, koja je izletnicima predočila kulturno-povijesne znamenitosti općine Cestica, prva grupa je na put krenula u devet sati, a o radu u školi Križovljan govorila je danas umirovljena učiteljica Ivanka Ercegovac koja je u školi u Radovcu radila do 1972. godine kada je ista zatvorena. Druga grupa đaka na polaznu točku u Gradišće došla je autobusima AP Varaždin, odakle se pješke uputila do kapele Majke Božje. Tu je o povijesti župe govorio vlč Janko Bunić, župnik župe Sveta Barbara Natkrižovljan. Tu su posjetitelji mogli saznati podatke o izgradnji crkvice i zidnim slikama koje je potkraj devetnaestog stoljeća po zamolbi graditelja, obitelji Ane i Tomaža Mikl, oslikao slikar Brolo, a na kraju susreta učenici su uz pratnju na orgulja na kojima je zasvirao sam župnik zapjevali i prigodnu pjesmu.

S platoa ispred kapele stihovi Stanislava Petrovića

U hladovini lipa izletnici su se odmorili, a da bi im misli bile usredotočene na ljepote pejzaža koji ih okružuje, na platou ispred crkvice Barbara Hohnjec pročitala je stihove pjesama, „prekapanje“ i „idu ljudi“,  autora Stanislava Petrovića, rodom iz Križanča koji je snagu za pjesme objelodanjene u knjizi „Mrtulova krila“ crpio i iz teškog života svojih susjeda i prijatelja iz mladenačkih dana dok je polazio školu u rodnom selu. Kako je većina izletnika čula spomenute pjesme tu ću navesti stihove pjesme „Bregi dragi“ koja je nastala 1973. godine, a nekako mi najljepše dočarava život koji je nekad vladao na ovom području kada su uglavnom volovi prevozili teret, a bez koša  nije bilo ni jedno domaćinstvo.  

Bregi dragi

Tu v srcu brege nosim boleče

I potok on i sonce bleščeče

Tu v srcu se nosim a vun neče

Štruklje z vrhnjem mamine kipeče

Črešnje zrele z vrha najbol žareče

Ciklame hostne juternje dišeče

I vručine letnje gda se trpeče

I zdelanoga vola kaj se komaj vleče

I zapuhanom slina z gopca tece

I se to v meni vri i drgeče

I v srcu se nosim a vun neče

Na kraju veliju da stankač sam blebeče

Dakle nakon odmora kod kapele učenici su krenuli put prema granici i lokalnom cestom  (LC 25018) došli do jugozapadne granice naselja Selci te se graničnom crtom uz rub naselja uputili prema Lovrečanu, usput uživajući u pogledu na vinograde i prirodne ljepote susjedne zavrčke općine i naselja uz granicu u općini Cestica. Učenici su posjetili i podrum vinogradarske tvrtke Lovrini vinogradi, a o vrsti posađenog loznog materijala posjetitelje je izvijestio sam vlasnik Marijan Matijašec, koji ih je upoznao s proizvodnim programom najvećeg proizvođača vina na Lovrečan Bregu,. Pred kraj putovanja izletnici su zahvaljujući razumijevanju zvonara Marijana Korotaja mogli razgledati i kapelu Svetog Lovre, u kojoj osim glavnog postoje i dav sporedna oltara, s lijeve strane nalazi se oltar Djevice Marije s Isusom i Ivanom krstiteljem, a u desnom dijelu lađe je oltar Sv. Sebastijana.   

 Trasa pješačko izletničke staze najvećim dijelom prolazi kroz brdoviti dio općine, djelom kroz šume, između voćnjaka i vinograda, livada i pašnjaka, a većinu kulturno povijesnih znamenitosti nalazi se na nadmorskoj visini između 200 i 340 metara nad morem gdje treba svladati povremeno i veće uspone ili usporiti na nizbrdici. 

               Većinu objavljenih fotografija snimio je Nikola Hrgar, kojem zahvaljujem na trudu, kao i svim učenicima i nastavnicima koji su strpljivo koračali udaljenim područjem iz kojeg i danas djeca dolaze u školu. Zajednička fotografija svih sudionika pješačko izletničkog druženja snimljena je iznad ulaza u školu.

 

 

05_004312_85.jpg 05_004324_38.jpg 05_004335_52.jpg 05_004347_17.jpg 05_004357_71.jpg 05_004409_14.jpg 05_004418_13.jpg 05_004428_29.jpg 05_004816_34.jpg 05_004844_87.jpg 05_004904_46.jpg 05_004915_94.jpg