Korisnički login

Na grobištu Pancerica, 11. lipnja 2017. održana

Zahvala blaženom Alojziju Stepincu za prihvat slovenskih svećenika 1941- 1945. godine
     
      Kod križa podignutom u spomen na žrtve stradale u prvoj polovini mjeseca lipnja 1945. godine održana je pod pokroviteljstvom Općine Cestica, 11. lipnja 2017. godine tradicionalna komemoracija na grobištu Pancerica kod Otok Virja. Spomen na žrtve poratnih likvidacija započeo je hrvatskom himnom koju je otpjevao zbor župe Križovljan, a potom su položeni vijenci i zapaljene svijeće.
Položeni vijenci i zapaljene svijeće
          U ime Ministarstva hrvatskih branitelja vijenac je položila Ivona Paltrinieri iz Uprava za zatočene i nestale Sektor za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, a u ime pokrovitelja vijenac su položili i svijeće zapalili načelnik Mirko Korotaj, zamjenikom mu Žarko Rodeš i predsjednik Vijeća Darko Majhen. Zatim su vijenac položili predstavnici
Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, Hrvatsko žrtvoslovno društvo,
Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata klub Petrijanec i Udruga branitelja Mijo Modrić, Udruga Hrvatsko domobran Sisak, a vijenac je položilo i izaslanstvo Lovačkog društva Sveti Hubert Cestica na čelu s predsjednikom Zdravkom Pavlovićem .
      U ime organizatora i pokrovitelja komemoracije nazočne je pozdravio Franjo Talan koji je istaknuo da je na području Pancerica, prema izjavama svjedoka, u prvoj polovini mjeseca lipnja ubijeno 172 ljudi koji su pokopani na tri lokacije. Grobište su spomen križem 1. 11. 1994., obilježili lovci LD Sv Hubert Cestica, a o pedesetoj obljetnici stradanja, 1995., misu je predvodio don Anto Baković. Zahvaljujući zauzimanju vlč. Ivana Košića, mještana Otok Virja i vjernika križovljanske župe uz pomoć Općine Cestica nakon toga započinju pripreme za podizanje spomen kapele koju je blagoslovio prvi varaždinski biskup mons Marko Culej 18. lipnja 2000. godine. Spomen na žrtve grobišta Pancerica održava se svake godine na drugu nedjelju mjeseca lipnja, a posljednjih godina misu je za žrtve predvodio jedan od biskupa. Tako je 2014. bio varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak, na 70. obljetnicu biskup mons dr. Vlado Košić, a 12. lipnja 2016. bio je biskup mon. Mile Bogović.
           Odavanju počasti žrtvama na grobištu Pancerica znaju se priključiti i predstavnici vlasti i udruga iz drugih mjesta, a u nemogućnosti dolaska na ovogodišnju komemoraciju isprike su poslali. Predsjednica Republika Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, Ministar hrvatskih branitelja – Tomo Medved, predsjednik Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovno g društva Ante Beljo, hrvatski eurozastupnici, Tonino Picula, Marijana Petir i Ruža Tomašić, Prof dr. Krešimir Čvrljak iz Zagreba, Antonio Pauletich iz Rovinja, čs Klaudija Đuran – Varaždin, dr. Anto Orlovac iz Banja Luke i drugi.  
     Nakon polaganja vijenaca nazočnima se obratio Josip Frković iz Siska, predsjednik Povjerenstva za obilježavanje prešućivanih stratišta i grobišta Sisačko-moslavačke županije, a prvi dio komemoracije završen je molitvom za sve žrtve ratova i totalitarnih ideologija XX stoljeća.
Misu je predvodio ormoški župnik p. Drago Avsenak
      Drugi dio komemoracije održan je ispred kapele blaženog Alojzija Stepinca gdje je misu predvodio ormoški župnik p. Drago Avsenak, a u koncelebraciji je sudjelovao i naš križovljanski župnik vlč. Zorislav Šafran i prof. dr. fra Vinko Škafar iz Maribora koji je održao prigodnu propovijed u kojoj se sa zahvalnošću osvrnuo na pomoć hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca prognanim slovenskim svećenicima u vrijeme Drugog svjetskog rata.   
       Razmišljao sam o čemu govoriti na ovom skupu danas na svetkovinu Presvetog Trojstva, a ova kapela blaženog Alojzija Stepinca,  tako blizu Ormožu,  potaknula me da vam kao Slovenac, koji  poštujem sve vas, motivirala me, da zapjevam slavospjev blaženom Alojziju Stepincu,  koji je primio prognane slovenske svećenike za vrijeme Drugog svjetsko rata u svoju Zagrebačku nadbiskupiju.
Drugi svjetski rat duboko je zahvatio i crkveni život u Sloveniji. Okupatori slovenske zemlje, Nijemci, Talijani i Mađari, prema Crkvi i njezinim predstavnicima ponašali su se različito. Dok su Talijani bili prema Crkvi dosta tolerantni te se nisu uplitali u njezino djelovanje, nacisti su mrzili sve, što je bilo slovensko, a Crkvu su gledali kao nositeljicu slovenskih narodnih interesa. Svećenike su smatrali svojim  najvećim protivnicima u provođenju germanizacije.
Katoličku Crkvu i svećenike nacisti su dvostruku mrzili, i to sa ideološkoga i narodnopolitičkog stajališta. Zbog toga su bili svećenici baš među prvima koji su okusili tvrde nacističke mjere progona. Za njih, osim rijetkih iznimaka, uglavnom starijih i umirovljenih svećenika, nije bilo više mjesta na okupiranim područjima od strane Nijemaca. Od prvih dana okupacije, još u travnju 1941. počeli su  ih zatvarati i progoniti u Hrvatsku, a neke su  deportirali u koncentracijske logore, uglavnom u Dachau.
     Mariborskog biskupa Tomažiča, rodom iz okolice Ormoža,  vlasti su inače ostavile u Mariboru ali je ostao više manje  bez svećenika. Posjete je mogao primati u biskupskoj palači gdje je imao na raspolaganju jednu sobu. Vlasti ga nisu zatvorile ali ga je Gestapo stalno nadgledao. Redovito je služio misu i ispovijedao u katedrali te dijelio sakrament potvrde u katedrali i u nekim župama. Sam je govorio da je posao katedralni kapelan.
    Iz Mariborske biskupije su u Hrvatsku prognali tristo šezdeset i šest svećenika, a iz Posavja i Gorenjske dvjesto pet; zajedno dakle petsto sedmdeset i jedan. Tako je u Mariborskoj biskupiji od šeststo osam na početku rata ostalo samo sto dvadeset i jedan svećenik.
Zahvala ide vašem blaženom Alojziju Stepincu koji je uspio kod (ustaških) vlasti, da su postali opet slobodni građani. Od države su dobili dozvolu  slobodnog kretanja u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, a nadbiskup dr. Alojzije Stepinac ih je imenovao duhovnim pomoćnicima ili supsidijarima na župama svoje velike nadbiskupije.  Nadbiskup je imao u njih povjerenje, mnoge je slao na župe i kao samostalne upravitelje. Čitavo ratno vrijeme bio im je snažan i brižljiv zaštitnik kome su se mogli obratiti u svakoj potrebi. Bio im je veoma sklon i nije činio razlike među slovenskim i hrvatskim svećenicima. I hrvatski vjernici su ih lijepo primili, naveo je prof Škafar, te istaknuo nekoliko primjera svjedočenja prognanih slovenskih svećenika koji su izgnanstvo iz svoje domovine proveli u Hrvatskoj, pod zaštitom zagrebačkog nadbiskupa, Alojzija Stepinca, a među kojima je bio i kasniji mariborski biskup dr. Maksimilijan Držečnik, za vrijeme rata kapelan u župi Visoko kod Novog Marofa.
   U homiliji se prof. Škafar podsjetio i na progone kapucina iz Slovenije, a koji su utočište našli u varaždinskom i ostalim samostanima u Hrvatskoj te se osvrnuo i na stradanje župljana župe Križovljan. 
       Mi smo ovdje  da očistimo svoje pamćenje i spomenemo se žrtava Križnog puta, a i drugih  žrtava župe Križovljan u Drugom svjetskom ratu i poraću. Za vrijeme  drugog svjetsko rata i poraća poginulo i nestalo je, vojnika i civila iz župe Križovljan i općine Cestica kako sam pročitao, preko 180 ljudi, a brojni su bili i u logorima i zatvorima nakon rata. Po dolasku Nijemaca isti su ubili župnika Ivana Mađarića. Nakon toga župu je preuzeo Josip (Jožef) Bakan, moj zemljak, kojem je nakon progona iz Slovenije kao duhovni pomoćnik pomagao mariborski kanonik i profesor teologije dr. Alojz Osterc. Nakon rata komunisti su kod Bjelovara ubili vlč. Antuna Klasića rođenog u župi Križovljan. Logore i zatvore nakon rata prošlo je preko 30 ljudi  iz župe.
     Mi se danas opet ovdje spominjemo svih ljudi koji su prošli Križni put, osobito onih koji su završili svoj život. Danas se ja zahvaljujem blaženom Alojziju Stepincu, koji je sa očinskom ljubavlju primio u svoju biskupiju tako veliko broj prognanih slovenskih svećenika. Sa vama solidariziram zbog zla koje je bilo načinjenu u Drugom svjetskom ratu i poraću te Gospodina molim da se nešto slično ne bi nikada ponovilo. Mučenicima se preporučimo a Bogu izručimo sve one koji su bili žrtve rata i poraća neka vječno žive  u jedinstvo i zajedništvo Boga Oca i Sina i Duha Svetoga. Božje milosrđe zazovimo i na one, koji su zbog sljepoće ili ideologija totalitarnih režima komunizma, nacizma i fašizma ili drugih razloga, ubijali, neka se i njima Bog smiluje.
   Profesor Škafar homiliju je završio mislima đakovačkog nadbiskupa Đure Hranića izrečenih na Bleiburgu ove godine.
    
Na kraju mise svima je na dolasku zahvalio vlč. Zorislav Šafran  
Na kraju mise zahvalu slovenskim svećenicima i svima koji su se došli pokloniti žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća na grobištu Pancerica uputio je križovljanski župnik vlč. Zorislav Šafran, a potom je pred kapelom snimljena i zajednička fotografija.
     Za sve goste i sudionike potom je u društvenom domu Otok Virje priređen domjenak koji su zajedno pripremili mještani Otok Virja i lovci LD Sveti Hubert Cestica. Za uspomenu na boravak u Općini Cestica načelnik Mirko Korotaj predao je prigodni poklon slovenskim svećenicima, a Štefica Juršić, predsjednica Mjesnog odbora Otok Virje predala je na poklon prof. Škafaru iz Maribora staklenku rakije na kojem je motiv kapele Blaženog Alojzija Stepinca.
 
U nastavku nekoliko fotografija koje su snimili Marko Talan i Darijan Vinter
 

15_193910_19_01.jpg 15_193918_56_1-P1590090.jpg 15_193931_30_1-P1590102.JPG 15_193941_51_1-P1590106.jpg 15_193951_75_1-P1590111.jpg 15_194008_11_1-P1590118.jpg 15_194017_13_1-P1590124.jpg 15_194026_40_2-P1590156.jpg 15_194036_42_3-DSC04325.jpg 15_194051_38_3-DSC04334.jpg 15_194101_72_3-DSC04358.jpg 15_194112_65_3-DSC04385.jpg 15_194127_84_3-DSC04408.jpg 15_194201_58_3-P1590189.jpg 15_194211_77_3-P1590200.jpg 15_194226_35_3-P1590221.jpg 15_194240_00_4-DSC04442-.jpg 15_194251_68_4-P1590290.jpg 15_194325_69_4-P1590307.jpg 15_194336_55_4-P1590312.jpg