Korisnički login

Izložba prof. dr. fra Hadrijan Franjo Borak (1915. – 1993.)

Izloženi dokumenti, fotografije i zapisi o radu znanstvenika prof. dr. Hadrijana Boraka
     Znanstveni simpozij koji je povodom stote obljetnice rođenja znanstvenika, prof dr. Hadrijana Franje Boraka održana u prostorima OŠ Cestica i križovljanskoj župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa u Radovcu popratili smo prigodnom izložbom koja je priređena i otvorena u samoj školi, na sam dan simpozija, 21. studenoga 2015., a da bi dio izloženog mogli vidjeti svi koje povijest i doprinos „naših“ ljudi u svijetu zanima donosimo kraći pregled izloženog. Za postavljanje izložbe iskoristili smo raspoložive školske panoe, a dobro su došli i oni koji su se koristili na prvoj tematskoj izložbi u dvorcu Križovljangrad održanoj povodom 255-te obljetnice izgradnje dvorca, 17. studenoga 2007. godine. Na kraju smo sav raspoloživi materijal  mogli razvrstati na 12 manjih panoa i tri školska velika, a izložili smo i originalne fotografije obitelji Bermanec iz Zagreba i razglednice obitelji Borak iz Cestica.
    Da bi se ustanovilo tko su osobe na fotografijama zahvalnost dugujemo obiteljima braće i sestara prof. Hadrijana, a brojne fotografije trebalo je „skenirati“ i uvećane napraviti.
     Na tri panoa koji su stajali iza predavača bili su plakati, raspored predavanja i uvećana fotografija fra Hadrijana iz mladomisničkih dana te ispod nje potpis, a na prvom od sjeverne strane pisalo je „PROF. DR. FRA HADRIJAN FRANJO BORAK (RADOVEC 1915. – ZAGREB 1993.). Za koncepciju izložbe zahvalnost dugujemo Katici Obadić, a i učiteljici likovnog Mareli Levačić koja je pripremljeno uz pomoć učenika estetski posložila. 
 
Prv i pano - "Od krštenja do mlade mise"
Na prvom  panou, pod nazivom „Od krštenja do mlade mise“, izložen je krsni list, zamolba za prijem u kapucinski red iz 1934. godine i jedna iz 1939., a potom su dvije s prve mise u Križovljanu 4. kolovoza 1940., uz koju je mladomisnička sličica.
Tu je bila i uvećana fotografija obitelji Borak ( na poleđini je otisnut tekst Foto „Elza“ Ormož – Ljutomer) , a tu je i fotografija svih pet kapucinskih „varaždinskih“ mladomisnika koji su na školovanje krenuli kao đaci varaždinskog Kapucinskog samostana. Tu je i svih sedam kapucina koji su te godine, 7. srpnja 1940. godine zaređeni u Ljubljani, svi su pripadali Ilirskoj kapucinskoj provinciji u kojoj su bili svi samostani iz sadašnje Hrvatske i Slovenije.

Na slici su slijeva na desno, sjede: Alojzija Borak, kći Antuna; Franjo Borak, otac; ispod njega Ivan Borak, sin Antuna; fra Hadrijan Borak; Josipa Borak, rođ. Krajcer, majka; fra Modesto Borak, brat, stoje: Ivan Borak, brat; Ana Borak, rođ.Težak, žena Antuna; Barica Rugani, rođ. Borak, sestra i njena djeca Josip i Marija; Antun Borak, brat  Fra Hadrijan, Franjo Borak, sin je Franje i Josipe rođene Krajcer, rođen je 14. studenoga 1915. godine u Radovcu 15 (novi kućni broj je 31), ( fotografija u galeriji broj 11)
 
Na prvom  panou je i kopija teksta objavljenog u tjedniku Hrvatsko jedinstvo, od 17. kolovoza 1940. godine – strana tri koja izvješćuje o mladim misama petorice kapucina koje su služili 11. kolovoza u kapucinskoj crkvi u Varaždinu, navedeni tjednik broj  143., od 6. srpnja objavio je najavu ređenja u Ljubljani i raspored misa po župama. 
Drugi pano nosi naslov „Rodoslovlje obitelji Borak“ ,
Podatke za roditelje i pretke profesora Hadrijana napravio je vlč Ivan Košić, koji je istaknuo da svi svećenici rođeni u župi Križovljan, a koji nose prezime Borak potječu od Matije koji je rođen 1762. godine. Matijin sin Mirko (r. 1788. – 1860.) s prvom suprugom Getrudom r. Dobrotić imao je sina Mirka, djeda Hadrijanovog oca Franje, a s drugom suprugom, Getrudom r. Šivak, imao je i sina  Antuna koji je predak roditelja fra Ilije i Ferdinanda, kao i vlč Zdravka i Vlade koji je bio na simpoziju.
Treći pano „Hadrijanovi zapisi u spomenici župe Križovljan iz 1941.“
Nakon što su njemački vojnici, 10. travnja 1941. godine ubili križovljanskog župnika vlč. Ivana Mađarića, od početka lipnja do sredine rujna, kao privremenu upravitelj župom Križovljan bio je fra Hadrijan Franjo Borak, sve dok župnikom nije imenovan vlč. Josip Bakan. Iako je na župi bio samo tri mjeseca o ratnim događajima i propasti stare Jugoslavije fra Hadrijan je ostavio četiri stranice, a dok je bio na župi krstio je 21 dijete, te potom i 23. listopada 1941. godine i nećaka Mirka, sina  Antuna Borak i Ane r. Težak, rođenog 21. listopada 1941., koji je bio prisutan na simpoziju.Tu su još bile dvije uvećane fotografije na A-4, pogleda na Radovec i župnu crkvu jedna je s brda Prekorje koju nam je posudio (ustupio“ Državnu Arhiv iz Varaždina , a druga s vrha Gradišće kojje je presnimljena iz obiteljskog arhiva obitelji Ramuščak). U podnožju je i razglednica Cestica iz šezdesetih godina prošlog stoljeća te fra Hadrijan Borak i djevojačko društvo Srca Isusova župe Križovljan, dok je fra Hadrijan bio upravitelj rodne župe.
Četvrti pano „Rimske godine“
 Iz tog razdoblja nismo uspjeli nabaviti nijednu fotografiju gdje bi bio fra Hadrijan, ali ima dokumenata koja ga vežu uz sva tri Sveučilišta u Rimu, od imenovanja perfektom studija iz 1951., pisama koja je pisao fra Tomi Buniću s molbom da dođe u Rim, kao i zapis iz kronike samostana u Karlobagu gdje je zapisano da je povodom 250 obljetnice samostana zaslugom fra Hadrijana došao blagoslov iz Rima.  U tom samostanu na strani 68. kronike zabilježeno je (za godinu 1970.) da je fra Hadrijan za Rm otišao 30. prosinca 1941., a pošto se iz pisama razabire da se javio i ostalima, fra Zvonku Pšagu, a sigurno i bratu fra Modestu za nadati se da će se građa o fra dr. Hadrijanu Boraku upotpuniti.
Peti pano „Povratak u Hrvatsku“
Iako se prof. dr. Hadrijan Franjo Borak iz Rima vratio 1970. godine, iz fotografija i starih zapisa znamo da je u rodnoj župi bio u srpnju 1969. godine kada je mladu misu imao sumještanin,  kapucin fra Trpimir Stjepan Grmec. U župnoj crkvi u Radovcu prvi puta je postavljen oltar prema narodu, a oltar su na zamolbu mladomisnika iz „vatrogasnih stolova“ napravili vatrogasci DVD-a Križovljan Cestica. Tada su u koncelebraciji s mladomisnikom bili i svi svećenici rodom iz župe Križovljan, a propovijed je održao fra Hadrijan Franjo Borak. (fotografija broj 12 u galeriji) .

Mlada misa u Radovcu, 6. VII. 1969. - Na slici, slijeva: Fra Leander Leskovar (Gornje Vratno); fra Modesto Borak (Radovec); vlč. Antun Rugani (Križovljan); fra Zvonko Marija Pšag (Križovljan); fra Trpimir Stjepan Grmec (Radovec), mladomisnik; vlč. Ivan Dugi (Gornje Vratno); fra Hadrijan Borak (radovec); vlč. Franjo Talan (Križovljan) – kod oltara je bio i fra Ilija Borak (ne vidi se na slici).Na slici u drugom redu bili su kapucini, fra Jerko Jerec, Zdenko Tenšek; Krsto Hrženjak; Krunoslav Kranjčić i  fra Leopold Fodor.
Šesti pano Pozdravi Križovljanu ( pod brojem 6a i 6b)
Zahvaljujući obitelji Borak iz Cestice sačuvano je 35 razglednica koje je s raznih putovanja dok se vratio u Hrvatsku slao bratu Ivanu i njegovoj obitelji, a najviše ih je adresirano na nećakinju Silvicu. Po datumima slanja može se upotpuniti životopis fra Hadrijana, a kako se iz bogate korespodencije koja je bila na relaciji RIM – Zagreb između prof. dr. Hadrijana Boraka i prof. dr. fra Tomislava Janka Bunića može iščitati da se javljao i ostalima za nadati se da će se s vremenom dopisivanje upotpuniti i s ostalima među kojima je sigurno bio i brat mu fra Modesto Borak.            Zahvaljujući sačuvanim razglednicima, adresiranih na brata Ivana u Cestici i nećakinju Silvicu Borak, danas možemo reći da je fra Hadrijan 23. ožujka 1975. bio u Rimu, 9. i 30. rujna bio je u Beču, a u Krakovu u Poljskoj bio je 16. lipnja 1977. godine, te potom 20. listopada 1979. godine u glavnom gradu Poljske u Warszawi.
        Od 23. ožujka 1975. do 22. veljače 1980. na adresu Cestica 8, 42208 Cestica fra Hadrijan poslao je 35 komada razglednica koje su sačuvane. I to osam 1975., četiri 1976., a najviše 11 napisao je i poslao 1977. godine. Potom je osam razglednica sačuvanih iz 1978., četiri iz 1979. godine i jedna iz 1980. odaslana iz Sarajeva 22. veljače.
Sedmi pano „Iz obiteljskih albuma“
Najveći broj fotografija iz obiteljskih albuma uspjeli smo dobiti i presnimiti od Josipe Borak iz Cestice, supruge pokojnog Ivana, zatim  Marije i Mirka Boraka, iz Radovca sina Antuna i Ane r. Težak, kojeg je fra Hadrijan krstio prije odlaska u Rim te obitelji Andrije Bermanec iz Zagreba, unuka pokojne sestre Marije.
 Osmi pano „Post mortem“
Za taj pano odabrali smo oproštajni govor fra dr. Tomislava Šagi Bunića objavljen u Vjesniku Hrvatske kapucinske provincije i prof dr. fra Vinka Škafara iz Maribora koji je bio i jedan od predavača na simpoziju, a objavljen je i tekst zapisan u Hrvatskom  franjevačkom leksikonu, kao i osvrt na život fra Hadrijana od prof. dr. Tomislava Zdenka Tenšeka objavljen u tjedniku Glas koncila, kao i duhovnu oporuku kardinala Alojzija Stepinca, kao i zapsinik Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu od 11. veljače 1960. godine.

Predstavljan je izložbe u OŠ Cestica – 21. 11. 2015. godine
Izložbu su predstavile učenice OŠ Cestica, Lana Domjan i Ena Mihin, a sama izložba ostala je u holu škole do 15. prosinca 2015. godine, tako da su ju mogli vidjeti i ostali učenici i učitelji.
Izrečeno na predstavljanju: -   Pred sto godina, 14. studenoga 1915.,  rođeni su u Radovcu, u župi Križovljan, u obiteljskoj kući na kućnom  broju 15,  Franjo i Barica Borak djeca Franje i Josipe r. Krajcer. Prije toga rođen je sin Antun, r, 1903, a potom i sestre Katarina i Marija, a nakon toga 1918., sin Josip, kasnije fra Modesto i Ivan rođen 1921. godine. 
   Fra Hadrijan jedan je od najobrazovanijih ljudi iz naše župe i Općine, pa se htjelo nešto napraviti da se s njegovim  doprinosom i radom upoznaju i mlađe generacije i ostali koji za taj rad nisu imali prilike čuti. Na sastanku održanom 20. veljače 2015. u Zagrebu, kojem su iz Hrvatske kapucinske provincije, prisustvovali provincijal fra Jure Šarčević i dr. Anto Barišić, a iz općine Cestica na sastanku su bili vlč. Zorislav Šafran, načelnik Mirko Korotaj i Franjo Talan. Dogovoreno je da se simpozij održi 21. studenoga 2015 ., u općini Cestica, a kasnije su dogovoreni i određeni i ostali detalji.
       Kako se u obiteljskom arhivu Talan nalaze i neke fotografije na kojima je i fra Hadrijan Borak razmišljalo se i s postavom prigodne izložbe, a za pomoć su zamoljeni i ostali. Da smo izložbu složili, ovakvu kakovu danas možemo razgledati, zahvalnost dugujemo fra Vinku Škafaru iz Maribora koji je prvi prihvatio sudjelovati i poslati referat i fotografije do kojih je došao. Zahvalu upućujemo i Provinciji, posebno Provincijalu i fra Anti koji nam je proslijedio brojne dokumente, a posebnu smo mu zahvalni za Duhovnu oporuku hrvatskog blaženika, kardinala Alojzija Stepinca i zapisnik Upravnog vijeća Zavoda, koju je kao jedan od najutjecajnijih ljudi 11. veljače 1960. pročitao i fra Hadrijan. Za pomoć kod sastavljanja izložbe dugujemo i varaždinskim kapucinima, fra Boni i fra Mirku, a hvala i gvardijanu kapucinskog samostana u Kralobagu, fra Josipu Griviću, koji nam je omogućio uvid u kroniku iz koje smo iščitali da je fra Hadrijan za Rim krenuo 28. prosinca 1941. Određene tekstove s latinskoga preveo je vlč mr. Damir Bobovec iz Varaždinske biskupije pa i njemu zahvaljujem. S brojnih putovanja koje je u sklopu svojeg službe, prvo u Rimu, a kasnije i u Zagrebu, morao obaviti fra Hadrijan javljao se svojima, a vjerujem i ostalima.
    Za dostavljene (posuđene) obiteljske fotografije zahvaljujem vlč Pavloviću i obitelji Andrije Bermanec iz Zagreba, unuku Hadrijanove sestre Marije, a i obitelji Mirka i Marije Borak, a posebna hvala Josipi Borak iz Cestice, supruzi pokojnog Hadrijanovog brata Ivana što je sačuvala i sjećanja i fotografije i 35 razglednice koje smo sve izložili.
Naravno zahvalni smo i za mladomisničku sličicu s mlade mise 4. 8. 1940. koju nam je posudila Kata Posavec, po domaći  „grofuva“
 Zahvalni smo i učiteljici Mareli Levačić koja je s učenicima odabranu građu na panoe posložila, a zahvalnost dugujemo i knjižničarki Tatjani Skupnjak koja je sve što je izdano o Cestici složila u Zavičajnu zbirku koju možete pogledati na „kućici“. Zavičajni štand – knjige o župi Križovljan i općini Cestica te neka izdanja autora koji su rođeni ili žive na ovom području – te pregled povijesti školstva od učiteljice Ivanke Hohnjec, kao i kratki životopis fra Hadrijana pripremljen od učenika OŠ Cestica.
Zahvala za rodoslovno stablo obitelji Borak ide vlč Ivanu Košiću, te Darku Obadiću za „grafičko oblikovanje“. Vlč Košiću dugujemo i zahvalnost za prvu izdanu knjigu o župi Križovljan – izloženu na „štandu“. Naravno zahvalnost i Katici Obadić i Davoru Hohnjecu što su spremno „podmetnuli leđa“ kad god je to trebalo.  Hvala svima koji su na bilo koji način pomogli realizaciji izložbe i simpozija.  
 

30_030354_81_1-P1340639-.jpg 30_030403_83_2-P1340634-.jpg 30_030415_24_3-P1340642-.jpg 30_030425_19_4-P1340638-.jpg 30_030441_57_5-P1340643-.jpg 30_030456_82_6a-P1340636-.jpg 30_030629_43_6b-P1340637-1.jpg 30_030650_07_7-P1340635-.jpg 30_030703_99_8-P1340640-.jpg 14_093624_09_1-P1340557.jpg 14_094935_32_1940-08-04-Radovec_P1240035-1.jpg 14_094956_23_1969-07-06-mlada_misa_Grmec_P1330815.JPG